Edukaciju organizira Agencija za odgoj i obrazovanje (viša savjetnica mr. sc. Gordana Barudžija) u suradnji s Uredom za vjeronauk u školi. Zbog epidemiološke situacije skup je ograničen na dvadeset pet osoba, uz pridržavanje epidemioloških mjera, a okupljenim vjeroučiteljima pozdrav i dobrodošlicu uputila je prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić te su se svi zajedno molitvom obratili svetom Josipu za zagovor.

Kratkim izlaganjem na temu Zašto istraživačka nastava? u rad stručnog skupa uvela je viša savjetnica za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje mr. sc. Gordana Barudžija. Istraživački rad kao sastavnica Kurikuluma nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk u poučavanju preporučuje upravo istraživački rad, istaknula je mr. Barudžija. Na taj način omogućuje se učeniku istraživanje i upoznavanje Katoličke Crkve kao „zajednice spomena“ koja ima svoju poveznicu i identitet, a ujedno mu omogućuje istraživanje i kritičko reflektiranje njenog historijskog postojanja i osobito razvoja Kristove Crkve u različitom vremenskom i prostornom kontekstu. Takvi pristupi učenju i postupci zahtijevaju primjereno učeničko zalaganje te posjedovanje i pravilnu uporabu mentalnih procesa visoke razine, osobito logičkih sposobnosti rješavanja problema i stvaralaštva, a uvijek treba biti povezana s učeničkim interesom i zalaganjem, odnosno njihovom emocionalnom i operativnom inteligencijom. Osobita je vrijednost istraživačkog učenja, istaknula je Barudžija, što učenike osposobljava za samostalan i skupni rad, kritičko i kreativno promišljanje te vrjednovanje usvojenih sadržaja.

Konkretno je primjer istraživačkoga učenja uz aktivno sudjelovanje vjeroučitelja u radionici prikazala doc. dr. sc. Ana Biočić. Obrađujući temu Doprinos Katoličke Crkve u stvaranju moderne hrvatske nacije prikazala je kako metodu istraživačkog učenja, na način da se postavlja hipoteza, nakon čega se odgovara na pitanja kada, kako, tko i zašto. Doprinos Crkve predstavljen je kroz razvoj gospodarstva i političku djelatnost kojom su župnici, biskupi i kapelani pridonijeli standardizaciji hrvatskoga jezika. Na unaprijed pripremljenim materijalima iz arhivske i novinarske građe vjeroučitelji su samostalno imali prilike provesti istraživanje te postaviti hipoteze i pitanja, nakon čega su radili na aktualizaciji teme s naglaskom na današnjem djelovanju Crkve u kulturi, odgoju, obrazovanju i znanosti.

Sljedeći skup održat će se 20. svibnja.