Nakon uvodnog pozdrava dekana Fakulteta prof. dr. sc. Josipa Šimunović u temu i rad kolokvija uvela je predsjednica Hrvatske sekcije navedenog Društva prof. dr. sc. Ana Thea Filipović, naglasivši aktualnost i važnost teme za Crkvu u sadašnjem trenutku te istaknula nužnost doprinosa teologije razumijevanju i ostvarivanju sinodalnosti. Tema je obrađena kroz četiri predavanja koja su održali članovi Društva te rasprave i rad u skupinama. Izlaganja su se dotaknula važnih aspekata sinodalne ekleziologije: biblijskih paradigmi sinodalnosti, teologije zajedništva te sinodalnog procesa u kontekstu mjesnih Crkava Njemačke i Hrvatske u perspektivi sinodalne preobrazbe.

Doc. dr. sc. Anđelo Maly izložio je Biblijske paradigme sinodalnosti. Predavač je istaknuo najužu povezanost Crkve – shvaćene kao zajednice, naroda Božjega – i sinode te ulogu Duha Svetoga koji je izvor raznolikosti, ali i jamac jedinstva. Sveto Pismo govori o Crkvi kao tijelu Kristovu i zajednici na putu koja je sabrana, oblikovana i poslana prema novom izlasku. Sinodalnost gledana iz biblijske perspektive je povijesni oblik koji Crkva uzima kako bi ostvarila svoje poslanje, zaključio je izlagač.

Prof. dr. sc. dr. h. c. Margit Eckholt govorila je o temi Sinodalnost i sudjelovanje – Razmišljanja o sinodskom putu njemačke mjesne Crkve. Svojim izlaganjem o kontekstu Sinodalnog puta Crkve u Njemačkoj, o njegova četiri tematska foruma o kojima raspravlja te o tijeku i etapama rada, kao i svojim teološkim refleksijama predavačica je ujedno pokazala živi sinodalni stil otvorenog govora, slušanja, analize, savjetovanja, razlučivanja i odlučivanja koji karakterizira Crkvu kao sinodu i sinodalnost kao proces. Posebno se osvrnula na rad tematskog foruma o ženama u crkvenim službama kojim sama predsjeda u okviru njemačkog Sinodalnog puta te istaknula njegovo opće značenje za Katoličku Crkvu.

Izv. prof. dr. sc. Nedjeljka Valerija Kovač izložila je temu Trinitarno i eklezijalno zajedništvo kao temelj sinodalnosti Crkve. Predavačica je naglasila dinamičnost, relacionalnost i različitost u Bogu kao izvore i temelj zajedništva božanskih osoba i teološku važnost razumijevanja Crkve kao „ikone“ Presvetoga trojstva koju označavaju ta ista obilježja. Kao poticaj za raspravu spomenula je također odnos između razumijevanja ustroja Crkve i povijesnih ustroja društva kao što su npr. monarhija i demokracija.

Izv. prof. dr. sc. Denis Barić izlagao je o temi Crkva u Hrvatskoj u perspektivi sinodalne preobrazbe. Predavač je iznio podatke o sinodskom gibanju u hrvatskim biskupijama, osvrnuvši se posebno na biskupijske sinode u Đakovu i Zagrebu, a zatim je izdvojio zahtjeve sinodalnog hoda: slušanje i razlučivanje, dostupnost, uključivost, suodgovornost i pripadanje te poštivanje svake osobe i njezinog dostojanstva. Rasprave i rad u skupinama bili su prilika kako za teološko promišljanje o sinodalnoj ekleziologiji tako i za analizu prilika u mjesnim Crkvama Hrvatske i Njemačke u odnosu na njihovo poslanje u današnjem društvu.

Posebna gošća ovog teološkog kolokvija bila je već spomenuta pozvana predavačica i predsjednica Europskog društva za katoličku teologiju prof. dr. sc. dr. h. c. Margit Eckholt, koja se rado odazvala pozivu predsjednice Hrvatske sekcije. Prilikom ovog posjeta predsjednica se susrela i s vodstvom Hrvatske sekcije Europskog društva za katoličku teologiju, a također je dala izjave i intervjue za više crkvenih medija u Hrvatskoj koji su bili osobito zainteresirani za temu i sadržaje njezinog izlaganja.