Uz predsjedavajućega, nadbiskupa i metropolita zagrebačkoga, kardinala Josipa Bozanića, na sjednici su sudjelovali mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, mons. Bože Radoš, biskup varaždinski, pomoćni zagrebački biskupi mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski, te mons. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije, mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski u miru i mons. Nikola Kekić, vladika križevački u miru.

Biskup domaćin, mons. Huzjak, u svome je pozdravu izrazio srdačnu dobrodošlicu i naglasio da njegova biskupija, najmlađa po ustanovljenju, nastoji učiniti sve što je njezino poslanje u sadašnjim zahtjevnim okolnostima pandemije i društvenih previranja, te da ga raduje što se biskupi Metropolije redovito sastaju razmatrajući puno zajedničkih pitanja. Čestitao je imendan biskupu Košiću i Šašku te zaželio da (nazočni) medijski djelatnici o Crkvi izvješćuju s dobrom i istinitom nakanom.

Kardinal je u pozdravnome uvodu izrazio dvije čestitke: najprije o desetoj obljetnici Bjelovarsko-križevačke biskupije i biskupskoga ređenja njezina prvog biskupa Vjekoslava, a zatim je Biskupu uputio imendansku čestitku, napomenuvši da se uobičajilo da se biskupi naše Metropolije nađu u Bjelovaru o spomendanu sv. Alojzija Gonzage. Pozdravio je posebno biskupe u miru, u zahvalnosti za njihovu prisutnost, mudrost i iskustvo, što dodatno očituje da Katolička Crkva živi kontinuitet, to jest da cijeneći prošlost živi sadašnjost. Svaki susret biskupa, kakav je metropolijski, osluškivanje je onoga što Duh Sveti govori i kojim putem vodi Crkvu. Dodao je da Bjelovarsko-križevačka biskupija u svome imenu i identitetu ima dva stupa (Bjelovar i Križevci), dvije jezgre karakterističnih krajevnih duhovnosti, što je potrebno uočiti i njegovati.

Kardinal se osvrnuo na iskustva vjernika i vjerničkih zajednica u suočenosti s poteškoćama izazvanim pandemijom, osobito glede euharistijskih slavlja i dvomjesečne obustavljenosti zajedničkih slavlja vjernika. Sada se vjernici ponovno vraćaju u crkve s posebnim osjećajima poštovanja prema sakramentalnim darovima.

Govoreći o glavnoj temi sjednice, o vjeronauku u školi, Nadbiskup je istaknuo da je vjeronauk na najdemokratičniji način izabrani predmet u školi, jer ga izabiru roditelji za djecu, odnosno roditelji zajedno sa srednjoškolcima. To je njihovo građansko pravo. Tu vrijednost treba i dalje njegovati i čuvati, a tko se zalaže protiv toga ne može se pohvaliti da zastupa demokratska načela.

Tijekom zasjedanja tema školskoga vjeronauka je dodatno produbljena. Osvrnulo se na ostvarenu nastavu elektroničkim putem i pohvaljeni su svi koji su se u tome zadatku posebno založili. S obzirom na budućnost važno je stvoriti takve preduvjete i materijale za katehezu u župama u eventulanim sličnim okolnostima.

Pred aktualnim pitanjima vjeronauka, a na temelju prijedloga koje su izradili voditelji Ureda za vjeronauk u školi i Katehetskih ureda, biskupi su raspravili teme koje se tiču raznih pokušaja da se vjeronauku naruši definirano mjesto, ne poštujući tako odredbe sklopljenih Ugovora o toj materiji između Svete Stolice i Republike Hrvatske. I dalje je potrebno, kao što to biskupijski Uredi čine, o tim pitanjima komunicirati s ravnateljima škola, upozoravati: na zajamčen status vjeronauka u školi, na pravila upisivanja, na formiranje razrednih odjela i na zapošljavanje vjeroučitelja. Razmotrena su i određena pitanja iz postupka podjeljivanja i opoziva kanonskoga mandata vjeroučitelja te uloga župnika u procesu traženja mandata za poučavanje katoličkoga vjeronauka u školi.

Biskupi su utvrdili zajedničke susrete i slavlja u kalendaru sljedećih mjeseci. Osvrnuli su se na proteklo razdoblje i pastoralno djelovanje tijekom pandemije izazvane koronavirusom. Donesene su i odluke koje vode prema objavljivanju Evanđelja na znakovnome jeziku.