Nakon što su medijski djelatnici saslušali Priopćenje sa spomenutog zasjedanja, nadbiskup Vukšić i biskup Komarica kratko su se osvrnuli na upravo završeno zasjedanje BK BiH. Nadbiskup Vukšić najprije je zahvalio medijskim djelatnicima za njihovo dobronamjerno praćenje događanja u Katoličkoj Crkvi te rekao da biskupi zaista cijene njihov doprinos i suradnju na širenju sloge, prijateljstva, suradnje i dijaloga među ljudima. Potom se osvrnuo na dvije najvažnije teme ovoga zasjedanja, obje pastoralne naravi, te prvo progovorio o sudjelovanju pokrajinskih Crkava odnosno biskupija u općecrkvenom nastojanju tj. „sinodalnom hodu“, koji se događa na razini cijele Katoličke Crkve svijetu, a završit će 2023. godine.

Rekao je da je namjera tog hoda u radu i životu Crkve u ‘suodgovorno sudjelovanje’ uključiti što više vjernika različitih struktura, pokreta, ustanova… „Naša je obveza bila da, na razini svake od naših biskupija, održimo ne samo razmišljanje, nego i analizu postojećeg stanja i da u tom smislu predložimo, na razini svojih biskupija, samoj Biskupskoj konferenciji određene osnovne sugestije, da bi onda, na osnovu toga, Biskupska konferencija, kao uostalom i druge biskupske konferencije u svijetu, priredili svoj izvještaj koji ćemo, kao Biskupska konferencija, uputiti prema središtu u Rimu“, rekao je nadbiskup Vukšić.

Potom je pojasnio da su biskupi dalje razmatrali i o mjesnoj dušobrižničkoj temi: o održavanju Obiteljskoga dana odnosno dana molitve i razmišljanja, koje će biti održan u posljednju nedjelju u srpnju, u Kupresu. „Uvečer uoči te nedjelje i tijekom te nedjelje slavimo svete mise. Sudjeluju, ne samo bračni parovi i članovi obitelji, nego i druge osobe s raznih strana i molimo zajedno svi za naše obitelji, za sadašnje obitelji i za buduće obitelji i pozivamo da toga dana oni, koji nam se ne budu mogli pridružiti na Kupresu u tom važnom sudjelovanju, da to učine u svojim župama“, rekao je nadbiskup Vukšić, pozivajući tako još jednom na ‘suodgovorno sudjelovanje’, ovaj puta na nivou mjesne Crkve.

Okupljenima se potom obratio biskup Komarica koji je izrazio radost da okupljene medijske djelatnike izvještava o zaključcima netom završenog redovitog ljetnog zasjedanja BK BiH upravo na uočnicu blagdana sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnika Banjolučke biskupije i katedrale jer će sutradan, 15. srpnja, tijekom euharistijskog slavlja u katedrali proslaviti svoj zlatni jubilej – 50 godina svećeništva. U svjetlu tog jubileja izrazio je zadovoljstvo što je mogao biti domaćin na svim ovakvim susretima s medijima u proteklih više od 25 godina.

„Ostao sam još ja od one prve ‘garniture’ članova naše Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Dolaze mlade snage, dolaze mladi ljudi… tako i treba, jer i Crkva, kao i narod, živi iz generacije u generaciju i Crkva ima zadatak obavljati ono što joj je njezin utemeljitelj, glavna glava Crkve Isus Krist, utjelovljeni Sin Božji zadao: da bude ‘kvasac tijestu’ i da bude ‘svjetlo svijeta’“, rekao je biskup Komarica, zahvalivši novinarima na njihovom dobronamjernom zalaganju pri izvještavanju o životu Katoličke Crkve, kako na području Banjolučke biskupije, tako i u ostalim nad/biskupijama na teritorijima u BiH.

Biskup Komarica je potom rekao da su biskupi tijekom zasjedanja nastojali, prema svojim okolnostima, mogućnostima, potrebama i šansama i ovoga puta, kao i uvijek, obuhvatiti aktualne probleme, izazove i potrebe svih ljudi, svojih sugrađana i suvremenika, a ne samo vjernika katolika u ovoj zemlji. Rekao je da biskupi žele, i svojim primjerom i konkretnim djelima solidarnosti i milosrđa, pomoći ljudima u njihovoj svakodnevnoj borbi, ne samo za ‘goli život’, nego i u ostvarivanju sebe u cijeloj svojoj integralnosti.

„Čovjek nije samo materijalna strana, nego je i materijalna i duhovna stvarnost. I, ako je Bogu stalo do čovjeka kao njegove slike, onda treba i nama, u tom kontekstu, biti itekako stalo“, rekao je biskup Komarica, progovorivši potom o sutrašnjoj proslavi svog zlatnog svećeničkog jubileja. „To je veliki Božji dar. Mnogi ga ne dožive jer se razbole ili umru prije toga. Evo, ja mogu sutra doista reći veliko ‘Bogu hvala!’ za izuzetno dragocjenu pomoć Božju koju sam dobivao ne tako rijetko – upravo preko svojih bližnjih, preko svojih ukućana, svojih suradnika, članova svoje biskupijske zajednice, ali i cijele Crkve po širokom svijetu, ali i također i mnogih drugih mojih suvremenika i sugrađana tijekom proteklih 50 godina, osobito tijekom proteklih 37 godina otkako sam biskup ovdje“, riječi su banjolučkog biskupa koji je još jednom zahvalio medijskim djelatnicima za konstruktivni doprinos u stvaranju pozitivnog ozračja, kako je rekao, veoma potrebnog u javnosti.

Upitan da prokomentira dio izvješća u kojem se navodi smanjeno zanimanje partnera i donatora za financiranje aktivnosti Caritasa BiH kao i da državni fondovi samo simbolično podupiru rad ove karitativne institucije te da većina fondova Europske unije nije dostupna Caritasu BiH, nadbiskup Vukšić rekao je da se to direktno reflektira na mogućnosti djelovanja ovog karitativnog tijela BK BiH, ali da takvu situaciju, donekle, pokušavaju kompenzirati dragovoljnim prilozima vjernika ili nekim drugim izvorima, kako bi se moglo nastaviti djelovanje Caritasa.

Na pitanje je li povećan broj osoba koje traže pomoć karitativnih ustanova, nadbiskup Vukšić rekao je da je to slučaj ne samo kod katoličkih, nego i humanitarnih ustanova drugih vjerskih zajednica, kao i onih privatnih ili državnih. Pojasnio je da Caritas nije svrha sebi, već nastoji doprinijeti društvu u kojem takva ustanova uopće ne bi bila potrebna. „Caritas je ne samo ustanova djelatne ljubavi, nego, negdje u svom postojanju – gledano sada malo filozofski i teološki – konačna je svrha Caritasa da prestane postojati, odnosno da se svi društveni problemi ove naravi, materijalne ili neke druge naravi, riješe kako karitativna ustanova objektivno više ne bi bila potrebna. Kamo sreće da za svoga života svi doživimo takvo stanje u ovome društvu. Vjerujemo, međutim, da je realnost drukčija, odnosno da će uvijek biti ljudi kojima će ta pomoć Caritasa – kao i drugih ustanova karitativne naravi – biti potrebna. Mi ćemo, koliko je do nas, kao vjerski službenici i sada predvodnici Crkve, učiniti da Caritas ima sredstava i ima osoba koje će moći, barem dijelom, odgovoriti na potrebe ljudi“, pojasnio je nadbiskup Vukšić.

Čestitajući biskupu Komarici njegov zlatni svećenički jubilej jedna novinarka rekla je da sigurno nitko ne čeka „da mu vidi leđa“, već će svima, naprotiv, sigurno nedostajati te upitala ima li ikakvih naznaka o tome tko bi ga mogao naslijediti. Biskup Komarica rekao je da je to nemoguće znati unaprijed niti na to utjecati jer je to procedura koju, kao i svugdje u Katoličkoj Crkvi, provodi Sveta Stolica odnosno Apostolska nuncijatura.

„Molimo Boga da čovjek koji dođe ovdje mogne uraditi ono što od njega očekuje i domaća Crkva i naš grad i društvo i ova sredina. A u to ne trebamo uopće sumnjati jer Duh Sveti vodi Crkvu, a mi smo ljudi samo suradnici Božji. Pitanje je kakvi smo? Otvaramo li se poticajima Božjega Duha i surađujemo li s njim ili smo možda ograničeni sami svojim ljudskim slabostima? Prema tome, evo, ja se nadam da ćemo se mi viđati još, ako Bog da – Bože zdravlja – ovdje, a svakako, kada dođe novi biskup, onda ćete sigurno, pretpostavljam, i njemu doći ovdje i nastaviti ovu praksu“, poručio je nazočnim novinarima biskup Komarica, izvijestila je KTA.