Nakon što su na poziv mjesnoga biskupa dekani organizirali i proveli izbore zastupnika, stekli su se uvjeti za održavanje konstitutivne sjednice Prezbiterskog vijeća. Sukladno Zakoniku i Statutu, članovima Vijeća postali su i svećenici po službi i biskupovu imenovanju tako da Prezbitersko vijeće broji ukupno 19 vijećnika. Konstitutivnoj sjednici odazvalo se 17 vijećnika.

U prvom dijelu sjednice vijećnicima je predstavljen nacrt novoga Statuta te su izabrani članovi poslovodnog odbora čija je zadaća pomagati biskupu u pripremi dnevnoga reda budućih sjednica ali i aktivno djelovanje na području koje je definirano Statutom Vijeća.

U drugom dijelu sjednice vijećnici su  upoznali biskupa i vijećnike sa stanjem u dekanatima, odnosno ustanovama i uredima koje u Vijeću predstavljaju te iznosili konkretne prijedloge onoga što bi bilo nužno i moguće u biskupiji činiti.

Biskup je zahvalio vijećnicima na izvješćima, zapažanjima i prijedlozima te izrazio nadu da će biti ono što je Zakonik i predvidio kada je naložio da se u svakoj biskupiji osnuje Prezbitersko vijeće. To znači da će biti svojevrsni biskupov senat čija je zadaća pomagati biskupu u upravljanju biskupijom prema pravnoj odredbi kako bi se što više unaprijedila pastoralna dobrobit njemu i njima povjerenoga dijela Božjega naroda. (usp. kan. 495 § 1)

Slijedeća sjednica zakazana je uoči početka pastoralno-vjeronaučne godine kada će se utvrditi pastoralni kalendar te posebna pažnja posvetiti poruci života i djela svećenika ubijenih in odium fidei kako u Drugom svjetskom tako i Domovinskom ratu.