Zahvalivši svećenicima za dobro koje čine, mons. Zgrablić u uvodnom je govoru istaknuo da za život i budućnost nadbiskupije osobito važnima smatra tri područja: svećenike, duhovna zvanja i vjeroučitelje.

Duhovni život svećenika prvo je i temeljno pitanje jer svećeničko služenje može ostati plodno samo ako izvire iz živoga odnosa s Kristom, rekao je nadbiskup.

„Iz osobnoga zajedništva s Kristom rađa se i crkveni duh zajedništva. Svećenik nije pozvan djelovati izdvojeno, kao pojedinac koji sam određuje svoje ciljeve i način služenja. Po sakramentu svetoga reda pripada prezbiteriju okupljenu oko biskupa te zajedno s drugom braćom sudjeluje u istom Kristovu poslanju. Premda su nam povjerene različite župe, ustanove, uredi i službe, svi smo odgovorni za jednu Nadbiskupiju. Ono što se događa u jednoj župi, ustanovi ili povjerenstvu ne tiče se samo osobe kojoj je za njih neposredno povjerena odgovornost, nego utječe na život i vjerodostojnost cijele mjesne Crkve“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Naglasio je da se „crkvena pripadnost očituje u spremnosti na suradnju, koja je izraz crkvene zrelosti i svijesti da nitko sam nema sve darove, znanja i mogućnosti za ostvarivanje zajedničkoga poslanja“.

Nadbiskup je upozorio na opasnost individualizma u svećeničkom životu.

„U duhovnom životu individualizam se može očitovati u uvjerenju da nikomu ne trebamo polagati račun o svojem načinu života te da nam nisu potrebni duhovno vodstvo, bratska opomena ni pomoć zajednice. Opasan je i u pastoralnom djelovanju i upravljanju. Može se pojaviti kada netko povjerenu župu, ustanovu, ured ili službu počne doživljavati kao svoje osobno područje u kojem samostalno odlučuje, bez dostatnoga savjetovanja, suradnje i odgovornosti prema Nadbiskupiji. No povjerena služba nije privatno vlasništvo ni područje osobne samovolje. Ona je crkveno poslanje koje se prima, vrši i predaje. Zato upravljanje mora biti transparentno, usklađeno s općim smjerom Nadbiskupije i otvoreno suradnji s onima koji po svojoj službi imaju pravo i dužnost biti uključeni“, poručio je mons. Zgrablić.

Istaknuo je da svećenici jedni druge ne smiju promatrati kao konkurente niti suradnju smatrati teretom.

„Pozvani su zanimati se za život i rad subraće, dijeliti iskustva, pomagati jedni drugima i preuzimati dio zajedničkoga tereta. Zdrav prezbiterij nije onaj u kojem nema razlika u mišljenjima, nego onaj u kojem se o razlikama može otvoreno i bratski razgovarati te zajednički i odgovorno djelovati. Svećenici koji žive iz Krista i ostaju povezani u istinskom crkvenom zajedništvu mogu izgrađivati župe i ustanove koje neće ovisiti isključivo o jednoj osobi, nego će biti žive sastavnice mjesne Crkve“, naglasio je nadbiskup.

Dodao je da uvijek ima prostora za rast u načinu na koji svećenici služe i pastirski vode povjereni im narod.

„Potrebno je produbljivati osobni duhovni život, njegovati trajnu formaciju, razvijati svećeničko zajedništvo i odgovornije pristupati pastoralnom planiranju. Nije dovoljno tek obaviti ono što je neodgodivo. Pozvani smo razmišljati o tome kako župne zajednice žive, do koga ne dopire naše djelovanje, gdje su mladi, obitelji i siromašni te kako možemo biti prisutniji među ljudima koji su se udaljili od života Crkve“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Govoreći o duhovnim zvanjima, rekao je da skrb za njih mora postati stvarnom brigom svakoga svećenika i svake župne zajednice.

„Treba mnogo više moliti za nova duhovna zvanja, ali i sustavno raditi s djecom i mladima. Ministrante nije dovoljno okupiti samo prije mise, nego ih je potrebno pratiti, odgajati, poučavati i pomagati im da upoznaju ljepotu liturgije i služenja. Mlade u kojima se prepoznaju znakovi mogućega poziva treba ohrabriti i omogućiti im susrete s drugim kandidatima i svećenicima“, rekao je nadbiskup.

Potaknuo je da se osobita pozornost posveti mladićima koji pokazuju otvorenost prema svećeništvu.

„Potrebno ih je okupljati, pratiti i voditi, poštujući njihovu slobodu i vrijeme potrebno za razlučivanje. Zvanja se rađaju Božjom milošću, ali najčešće rastu ondje gdje postoje molitva, osobni primjer, blizina i jasno izrečen poziv.“

Bogatstvo Zadarske nadbiskupije čine i 104 vjeroučitelja koji svakodnevno susreću brojne mlade, roditelje i djelatnike.

„Oni su među najprisutnijim licima Crkve u društvu. Nisu samo djelatnici u školskom sustavu, nego važni suradnici u evangelizacijskom poslanju Crkve. Potrebno ih je snažnije povezivati sa župama, uključivati u pastoralno planiranje te omogućiti im trajnu duhovnu i stručnu formaciju. Važno je podupirati Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru, surađivati s njime, mladima predstavljati mogućnosti studiranja teologije i katehetike te ih poticati na upis“, rekao je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je predložio da se u nadolazećoj pastoralnoj godini pristupi formaciji čitača: da ih se pouči smislu naviještanja Božje riječi, osposobi za pravilno čitanje i pripremi za službu lektora. Dodjeljivanje te službe može biti važan korak prema odgovornijem sudjelovanju vjernika laika u životu Crkve.

Istaknuo je i potrebu obnove svijesti o važnosti župnih pastoralnih vijeća.

Velike mogućnosti postoje i u formaciji izvanrednih djelitelja svete pričesti, sakristana, crkvenih pjevača i župnih animatora.

U tom je kontekstu nadbiskup pohvalio održavanje „Tjedna crkvene glazbe“, programa stručne formacije crkvenih pjevača. Program su organizirali Dragan Pejić i Jolida Klarić iz udruge „Ars organi Zadar“.

Osnovne naglaske pastoralnoga plana za 2026./27. godinu predstavio je generalni vikar Zadarske nadbiskupije don Ante Sorić. Zahvalio je nadbiskupijskim povjerenstvima i predstojnicima na njihovu djelovanju, istaknuvši da organiziranjem događaja pridonose dinamici života mjesne Crkve.

Ekonom Zadarske nadbiskupije don Damir Šehić predstavio je dugoročni plan izgradnje sakralnih građevina u nadbiskupiji. Predviđena je izgradnja novih crkava na područjima Sinjoretova i Višnjika u Zadru te u Turnju, Svetom Petru na Moru, Crnom i Maslenici.

Planirana je i obnova sjevernoga i južnoga krila sjemeništa radi očuvanja baštine i stvaranja primjerenih uvjeta za pastoralno, obrazovno i kulturno djelovanje.

Brojna pastoralna, liturgijska, odgojna, karitativna, kulturna i graditeljska događanja tijekom protekle godine zabilježena su u sedam svezaka, koji ukupno obuhvaćaju 3350 stranica, rekao je nadbiskup. Dodao je da su brojni i vrijedni i događaji u životu župa.

Prezbiterij Zadarske nadbiskupije ima 75 svećenika, od kojih su osmorica u mirovini, a četvorica izvan Nadbiskupije. Zadarska nadbiskupija trenutačno ima deset svećeničkih kandidata, izvijestila je Zadarska nadbiskupija.