Na sjednici Povjerenstva za liturgijski pastoral i crkvenu glazbu pod predsjedanjem predstojnika don Darija Tičića istaknuta je potreba njegovanja i čuvanja pučkog crkvenog pjevanja. Stari napjevi iz bogate glagoljaške baštine u nekim župama Zadarske nadbiskupije još uvijek su sačuvani po prisutnosti pučkih pjevača koji tu baštinu primljenu od naših predaka još uvijek pjevaju u pojedinim dijelovima mise. Neki od tih napjeva su zaštićeno kulturno dobro i raritetni su u hrvatskim i svjetskim razmjerima.

Crkveno pučko pjevanje je veliko nematerijalno dobro, glagoljica je simbol očuvanja narodne svijesti hrvatskog naroda. Baš u Zadarskoj nadbiskupiji, uz potporu Ministarstva kulture RH, izdane su jedinstvene multimedijske monografije „Glagoljaško pučko crkveno pjevanje Zadarske nadbiskupije“ u kojima knjiga, DVD s dokumentarnim filmom i CD s napjevima sustavno donose povijesni razvoj glagoljaškog pjevanja zadarskog kraja te stručnu etno-muzikološku analizu njegovih napjeva u pojedinim župama. Zadarska nadbiskupija bila je izrazito glagoljaška jer se u župama po otocima, uz obalu i u zaleđu glagoljalo, a glagoljaši su bili prosvjetitelji naroda. Čuvali su nacionalnu svijest ljudi i razumljivim govorom navješćivali evanđelje u burnoj povijesti. Umješno prožimanje sakralnog i narodnog, vjere i kulture uspješno se pretočilo i u knjige koje su trajni spomenik i specifični dio hrvatskog identiteta.

Glagoljaško pučko crkveno pjevanje spada u narodnu baštinu izravno vezanu s inkulturacijom evanđelja u našu povijest. Hrvati su imali jedinstvenu povlasticu da su se kao narod mogli služiti obredom Rimske Crkve na svom materinskom, starohrvatskom jeziku. To je i zahvaljujući vizionarskom apostolskom zalaganju braće sv. Ćirila i Metoda te naklonosti pape Ivana VIII. koji je 879. blagoslovio kneza Branimira koji je stolovao u Ninu i hrvatski narod te je tako priznao hrvatsku državnost. Upravo godinu dana poslije toga čina koji se smatra i prvim međunarodnim priznanjem Hrvatske, papa Ivan VIII. je svojim pismom 880. g. Hrvatima odobrio bogoslužje na staroslavenskom, starohrvatskom jeziku.

Pučko glagoljaško pjevanje trag je i znak vjere koja je stoljećima nadahnjivala  kulturu našeg naroda. Glagoljica je stoljećima čuvala narav našeg jezika, od Bašćanske ploče do glagoljskog Misala iz 1483., kojom su bili ispisani lekcionari, misali, brevijari, književno-umjetnički tekstovi pjesama, romana i drugih djela. Glagoljaško pučko crkveno pjevanje prožima sakralno i narodno te je evanđeljem oplemenjivalo vjernički i narodni život naših predaka i stvaralo autentičnu glazbenu, glagoljašku kulturu raznolikih napjeva koji prenose povijesnu starinu i glazbeni izraz tradicije brojnih pokoljenja hrvatskog naroda.

Na sjednici je predloženo i donošenje Pravilnika o potrebi čuvanja i zaštite pučkog crkvenog pjevanja u župama u Zadarskoj nadbiskupiji te je najavljena i potreba održavanja susreta zborovođa Zadarske nadbiskupije. Izraženo je zadovoljstvo i pohvaljen edukativni susret čitača Zadarske nadbiskupije koji je u zajedništvo okupio veliki broj sudionika u katedrali sv. Stošije. Na susretu Povjerenstva za liturgijski pastoral bio je i mons. Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije.

Treća sjednica Povjerenstva za duhovna zvanja i ministrante Zadarske nadbiskupije održana je pod vodstvom don Ante Dražine, predstojnika Povjerenstva. Na tom susretu sudjelovao je i zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Razmotreno je održavanje događaja prema godišnjem planu na razini Nadbiskupije, u nadležnosti toga Povjerenstva.

Predstavljeni su molitveno-formativni susreti za osobe koje razmišljaju o duhovnom zvanju, a održavaju se svake prve subote u mjesecu jer je to Dan molitve za duhovna zvanja. Potaknuto je da osobe koje pohode te susrete sudjeluju i u nadbiskupijskim liturgijskim slavljima u službi ministriranja, poput nadbiskupijskog Obiteljskog dana koji će se održati 13. travnja u Privlaci te da pohode župe gdje bi se susreli s vjernicima. Na taj način, u svom promišljanju duhovnog poziva doživjeli bi i taj dio služenja i pomoći svećeniku za oltarom. Duhovna obnova za osobe koje razmišljaju o duhovnom pozivu će se održati od 1. do 2. ožujka u sjemeništu „Zmajević“.

Govorilo se i o susretima za ministrante Zadarske nadbiskupije. Jednodnevni susret za ministrante će se održati 16. ožujka u sjemeništu „Zmajević“. U tom susretu pozvani su sudjelovati i animatori, osobito salezijanski animatori koji imaju formativno iskustvo rada s mladima. Veliki godišnji susret za ministrante će se održati 22. lipnja u Vrani. Predstojnik Dražina je pohvalio pozitivno iskustvo od prošlogodišnjeg susreta na kojem su sudjelovali brojni ministranti.

Uoči Nedjelje Dobrog Pastira, u katedrali sv. Stošije će se tradicionalno organizirati molitveno bdjenje na kojem će nastupiti zborovi mladih, a osobe Bogu posvećenog života će svjedočiti o svom pozivu.

Na toj sjednici razmatrale su se i dodatne mogućnosti i načini rada za duhovna zvanja. Nadbiskup Zgrablić istaknuo je da su svi pozvani širiti svijest odgovornosti za duhovna zvanja te i vjernike u župama treba poticati na molitvu za zvanja i osvješćivati tu potrebu. U mnogim župama već je praksa da se prije mise moli krunica i molitva za duhovna zvanja. Predloženo je da se tiskaju sličice s molitvom za zvanja koje će vjernicima biti na raspolaganju. Nadbiskup je potaknuo da se u tiskanom i elektronskom obliku na mrežnoj stranici Zadarske nadbiskupije široj javnosti dostupnima učine sadržaji za klanjanje.

Mons. Zgrablić predložio je da se mladima koji razlučuju o duhovnom pozivu omogući posjet redovnicima i redovnicama, u čijim bi samostanima imali priliku upoznati bogatstvo i povijesni razvoj pojedinih karizmi te čuti svjedočanstvo razvoja pojedinih poziva. Projekte u radu za duhovna zvanja i susrete ministranata molitvom klanjanja će pratiti zajednica sestara Karmelićanki BSI iz Bibinja. Na susretu je predloženo da se organizira jednodnevni susret za roditelje svećenika Zadarske nadbiskupije. Roditelji svećenika bili su i jesu podrška svojim sinovima u izboru njihovog zvanja. Takav susret roditelja svećenika koji dosad još nije održan u Zadarskoj nadbiskupiji bio bi izraz zahvalnosti roditeljima svećenika i mogućnost za razmjenu njihovih iskustava. Također, dodatno bi potaknuo razmotriti koliki su dar duhovna zvanja, u želji da se istakne kako je potrebna molitvena podrška za osobe koje su već ostvarile svećeništvo kao i za odaziv novih duhovnih zvanja, uz primjer, podršku i ohrabrenje koje u tome mogu pružiti roditelji osoba na putu svećeništva.