O temi su govorili preč. Anđelko Košćak, biskupski vikar za kler i župnik župe sv. Petra i Pavla u Mačkovcu, Ana Kraljić, mag. rehab. educ. te Edi Vugrinec, mag. mus. Razgovor je moderirala Irena Gotal, voditeljica Biskupijske knjižnice Varaždin.

Preč. Košćak pojasnio je kako je spomenutom enciklikom papa pokrenuo tada nešto važno u Crkvi, što na neki način traje i dan danas. „Iako je Crkva uvijek na svoj način imala projekte, nove zamisli o tome kako angažirati vjernike laike, tada se osjećalo da je možda zadnji trenutak kad možemo nešto učiniti, jer se puno ljudi već okrenulo nečem drugom“, rekao je preč. Košćak, dodavši kako je u to vrijeme već bio veliki broj radništva što do tada nije bio slučaj, cijela stvarnost zemlje se sve više industrijalizirala, intelektualci su krenuli nekim drugim smjerovima što je sve dovelo do toga da je trebalo pojačati katolički identitet „da bismo mogli biti na svoj način prepoznati u tom društvu i svijetu kao oni koji žele sudjelovati u životu današnjeg čovjeka, žele dati kršćanski katolički identitet i ono bitno što želimo, da uvijek budemo nekako usmjereni prema Onome koji je zapravo Darivatelj svega što imamo, zato papa i stavlja encikliku pod moto ‘Pax Christi’ (Mir Kristov). Od Krista je taj mir. To je, jasno, bila velika poruka nakon Prvog svjetskog rata, ali mir s kojim se dobiva puno toga što nam je potrebno“, poručio je preč. Košćak.

U razgovoru se osvrnuo i na ono što su enciklike prije 100 godina proizvele, odnosno na što su potaknule vjernike, ponajprije katolike, a to je u punom smislu bila „Katolička akcija”. To je značilo pokrenuti stvari da katolici budu svjesni da mogu puno toga svojom aktivnošću pružiti ovom svijetu. „Jasno, onda je bilo potrebno dobro educirati one koji žele u tome biti angažirani i tako su uglavnom sve župe imale osnovane Katoličku akciju što je tada bila staleška organizacija: za muževe, za žene, za mladiće, za djevojke, za radničku mladež, za sveučilištarce…znači, na svim razinama gdje su se vjernici mogli naći, zato da bi oni, tamo gdje jesu, djelovali kao vjernici, kao katolici, da budu svjesni svoje pripadnosti Crkvi“, pojasnio je preč. Košćak.

Rekao je i kako je tada bio naglasak na socijalnoj aktivnosti, brizi za čovjeka. Podsjetio je i kako se kasnije u Zagrebačkoj nadbiskupiji, kojoj je pripadao i današnji teritorij Varaždinske biskupije, pokrenuo Caritas i u vrijeme nadbiskupa Stepinca itekako zaživio. „Dakle, otvaralo se puno toga gdje možemo organizirano i strukturirano djelovati, a ne bilo kako, to je bilo važno“, kazao je preč. Košćak.

Dvoje katoličkih laika sudionika okruglog stola govorili su o svojim iskustvima aktivnog sudjelovanja u životu Crkve, u župi, u biskupiji te o reakcijama okoline. „Ponajprije nastojim to živjeti u svojoj obitelji i na radnom mjestu, jer tu provodim najviše vremena, a onda uključivanjem u život župne zajednice i kroz aktivnosti koje organizira zajednica ‘Totus Tuus’ koje sam članica“, rekla je Kraljić.

Kao katolička laikinja, svjedoči kako je doživjela određene predrasude, ali ipak više pozitivnih reakcija od ljudi koji nisu vjernici. „Osobito ako im se pristupa neagresivno, onda oni sami traže ljude laike s kojima bi razgovarali o Bogu ili o duhovnim temama“, poručila je Kraljić.

Sintagmu „katolički laici danas” Vugrinec smatra kao onu koja zove na buđenje i aktivnost.

„Sintagma u kojoj prvenstveno osjećam poriv da odem na župu, da prepoznam potrebe svoje župne zajednice, vjernika s kojima dijelim klupe na nedjeljnoj misi, da vidimo što možemo zajedno napraviti da nam bude bolje, da imamo zdravu sredinu u kojoj će odrastati naša djeca i mladi, na kraju, u kojoj će stariti naši djedovi i bake. Dakle, da ozdravimo društvo s katoličkim načelima“, rekao je Vugrinec.

Što se pak predrasuda tiče on se s njima nije susreo. To objašnjava time što je po prirodi tolerantna osoba. „Volim prihvatiti, saslušati i pokušati razumjeti svakoga. Vjerujem da nisam naišao na predrasude i osudu jer se i sam trudim ne osuđivati nikog”, zaključio je Vugrinec.

Idući okrugli stol u ovom ciklusu o djelovanju katolika danas bit će na temu „Ivan Merz i kršćanski aktivizam” o čemu će govoriti pater Ivan Ike Mandurić, isusovac, zajedno sa svojim suradnicima na projektima o kršćanskom aktivizmu.