Opus Dei – novi oblik apostolskog djelovanja u Crkvi

Papa Ivan Pavao II. u nedjelju 6. listopada na Trgu Sv. Petra proglasio je svetim Josemariu Escriva de Balaguera, utemeljitelja crkvene ustanove Opus Dei, nastale 1928., koju je Papa 1982. pretvorio u osobnu prelaturu, što znači biskupiju bez ograničenoga teritorijalnog područja. Taj je događaj u svjetskoj javnosti pobudio zanimanje za tu novu crkvenu ustanovu, koja je malo poznata i u vjerničkim krugovima, posebno u zemljama kamo su njezini pripadnici stigli posljednjih godina, ili ih još uvijek nema, kao što je slučaj u Hrvatskoj. Ta ustanova nije nastala najednom, premda je Josemaria Escriva de Balaguer, kako je novinaru Radio Vatikana potvrdio glasnogovornik Tiskovnog ureda Opusa Dei prof. Francesco Calogero, već od početka imao jasnu zamisao. De Balaguer je već tridesetih godina nastojao mobilizirati sve kršćane i u njima pobuditi svijest vlastitog poziva na svetost, bez obzira u kojoj sredini živjeli i radili kao što je to šezdesetih i sedamdesetih godina istaknuo Drugi vatikanski koncil. Pokret se tako razvio da mu je kasnije bilo potrebno dati i pravni oblik, što je učinio, također prema koncilskim smjernicama, g. 1982. papa Ivan Pavao II.
Osobne prelature pomažu općoj Crkvi ostvariti određene aktivnosti. Opus Dei je prva takva prelatura te je Balaguer imao dosta problema u njezinom ostvarenju, premda je riječ o ustrojstvu koje je uključeno u crkveni sustav. Opus Dei pruža duhovnu pomoć vjernicima, odgaja posebno mlade vjernike i pruža pomoć Crkvi u apostolskim aktivnostima u raznim krajevima svijeta. Pripadnici prelature Opus Dei ne djeluju, prema riječima profesora Calogera, prema načelima udruge, već odgovaraju nadnaravnom pozivu. Oni razvijaju svoju djelatnost na području biskupije, uz privolu mjesnog biskupa. Odgajaju vjernike, u prvom redu pripadnike prelature, u kršćanskom duhu.
Na čelu prelature stoji biskup kojega imenuje Papa. Prelatura je podijeljena u podružnice. U svakoj zemlji uz pomoć vijeća djeluje prelatov vikar, koji organizira pastvu svojih vjernika. U zemljama, gdje je nazočnost prelature Opus Dei jača, po pojedinim gradovima djeluju vikarovi pomoćnici. Temelj upravljanja je, prema zamisli utemeljitelja, kolegijalnost. Apostolska se djelatnost razvija u zajedničkom duhu, a ne prema zamisli pojedinaca. Opus Dei je sastavljen prema crkvenom načelu. Veći dio pripadnika, njih 98% su laici, koji mogu biti neoženjeni ili oženjeni kao što to biva općenito u Crkvi. Manji dio čine svećenici – njih je oko 1.800. Brinu se za pripadnike Opusa Dei, i pastoralno skrbe za vjernike. Pripadnici ustanove Opus Dei sudjeluju u pastoralnoj djelatnosti prema vlastitim mogućnostima. Sve ovisi o obiteljskim, profesionalnim i gospodarskim mogućnostima. Mnogi su slobodni te su posve na raspolaganju, a ostali žive u svojim obiteljima te svjedoče kršćanski nauk svojim životom u sredinama u kojima žive i rade. Na pitanje tko i kako se postaje članom ustanove Opus Dei, prof. Calogero je primjetio kako svatko mora najprije otkriti osobni Božji poziv. To se, prema njegovu mišljenju, rijetko zbiva mističnim putom, a najčešće upoznavanjem apostolske djelatnosti i čitanja djela bl. Belaguera, a često i putem prijateljstva s tim ljudima. Poziv dozrijeva polako u čovjeku. Balaguer je govorio posebice mladima kako poziv ne donosi neki anđeo s neba kao gotov čin, nego se otkriva u molitvi. (ika-rv/sa)