„Osam stoljeća štovanja Gospe od Anđela i prvoga franjevačkog samostana u Trogiru“

Jubilej od prvog samostana do nove crkve obilježava se dvodnevnim međunarodnim znanstvenim skupom „Osam stoljeća štovanja Gospe od Anđela i prvoga franjevačkog samostana u Trogiru“, koji je priredila župa Gospe od Anđela u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest, Hrvatskim mariološkim institutom, Muzejom grada Trogira, Društvom za zaštitu kulturnih dobara Trogira „Radovan“ Ogrankom Matice hrvatske u Trogiru, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske. Skup se 18. i 19. listopada održava u hotelu sv. Križ na Čiovu, Arbanija, kraj Trogira.

Među sudionicima znanstvenoga skupa su izaslanik predsjednika Međunarodne papinske akademije iz Vatikana, generalni ministar reda franjevaca konventualaca iz Rima fra Miljenko Hontić, šibenski gradonačelnik Željko Burić, izaslanik praškoga gradonačelnika Martin Damašek, izaslanik ministra Marka Pavića Ante Vučić, zamjenik gradonačelnika Kaštela Grgica Benutić te ostali predstavnici crkvenih i državnih vlasti.

„Ovaj međunarodni znanstveni skup posvećen je vjerskim, gospodarskim, demografskim i kulturnim prilikama kroz stoljeća u Trogiru, te je uistinu važan događaj, što potvrđuje i dolazak brojnih uvaženih gostiju iz Hrvatske i inozemstva“, istaknuo je otvarajući skup domaćin don Stipan Bodrožić, župnik župe Gospe od Anđela u Trogiru. Nazočne su uime organizacijskog odbora pozdravili dr. Fani Celio Cega iz Muzeja grada Trogira, akademik Radoslav Tomić, Jasna Popović uime Ministarstva kulture RH, saborski zastupnici Miro Kovač i Davor Ivo Stier i pročelnik za kulturu Splitsko-dalmatinske županije Tomislav Đonlić.

Prvim dijelom jutarnjeg programa modelirala je dr. Celio Cega, a prvo izlaganje „Paleolitički lovci sakupljači na prostoru Trogira i Kaštela“ održali su prof. dr. Ivor Karavanić (Odjel za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) i arheologinja Lujana Paraman (Muzej grada Trogira). Istaknuli su kako je posljednjih godina istraživanju najstarijih tragova boravka čovjeka na tom prostoru, iz starijega kamenog doba, paleolitika, posvećena velika pozornost. Većina nalaza pripada srednjem paleolitiku, koji se u Europi vezuje za neandertalce, prikupljeni su u špilji i pod morem, što svjedoči o životu i kulturi tih ljudi.

Potom je Paraman u izlaganju „Poznavanje rimskodobne organizacije prostora Trogira Malog polja“ govorila o prvoj intervenciji u prostoru Malog polja koje počinju u kasnoj prapovijesti, u brončano i željezno doba, kada počinje kultivacija prostora. Najstarija faza uređenja u Polju pripada rimskom razdoblju, 1. st., uređuju se katastarski odnosi općina i gradova, grade ceste i gradska infrastruktura, otvoren je i veliki državni kamenolom na brdu Sv. Ilija.

Arheolog Ivan Šuta (Muzej grada Kaštela) i Anamarija Bralić (Kaštel Stari) u zajedničkom izlaganju „Topografija rimskodobnih nalazišta u zapadnom dijelu Kaštelanskog polja“ dali su pregled rimskodobnih lokaliteta u zapadnom dijelu Kaštelanskog polja, npr. Sikuli na Resniku. Tu je 1991. otkriveno pristanište iz 2. – 1. st. pr. Kr. te naselje koje potječe od helenističkog do kasnoantičkog razdoblja i kasnoantička nekropola. U Bijaćima, na Stombrate, nalazi se srednjovjekovna crkva Sv. Marte. Tu je još nekoliko rimskih natpisa, ulomci i jedan cijeli sarkofag, ostaci cisterne s bačvastim svodom i ostaci mozaika i nekoliko zidova.

„O kasnoantičkoj i srednjovjekovnoj utvrdi Gradac u Labinskoj dragi“ dr. Miroslav Katić (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split) kazao je da se utvrda nalazi na južnoj strani Labinske drage, gdje se Kaštelanski zaljev spaja s unutrašnjosti. Gradac je izvorno bila brončanodobna gradina, a u kasnoj antici kao refugij, u srednjem vijeku zaštita od pljački i napada. Smještaj uz rimsku cestu daje utvrdi strateški značaj, kao važnom vojnom punktu, premda se nije razvila u značajnije utvrđenje.

Nakon rasprave i stanke skupom je moderirala Paraman. U radu „Prilog topografiji ranokršćanskih kulturnih objekata u trogirskom Malom polju“ Ivanka Kamenjarin (Muzej grada Kaštela) dala je pregled ranokršćanskih kultnih objekata u Trogirskom polju. U izlaganju „Zaštitno arheološko istraživanje na predjelu Brigi u trogirskom polju“ Andreja Nađander (Kaukal d.o.o., Split), istaknula je da je prigodom građevinskih radova na predjelu Brigi, vlasnik Ivica Jakus uočio kamene ploče, ljudske kosture unutar kamene grobnice i obavijestio Konzervatorski odjel u Trogiru. U ožujku 2018. dokumentirano je 12 grobnih cjelina unutar kojih su bila četiri pojedinačna i osam višestrukih ukopa s ljudskim skeletnim ostacima. Grobovi upućuju na začetak ranosrednjovjekovne tradicije groblja na redove.

Tonči Burić (Kaštel Lukšić) govorio je o „Arheološkim lokalitetima u Kaštelima na prostoru župe Gospe od Anđela u Trogiru“, čiji se istočni dio pruža zapadnim krajem Kaštelanskog polja, nekada trogirskim Velim poljem. U ranom srednjem vijeku tu je bio veleposjed Bijaći – Sv. Marta, Bijaći – Stombrate, Baba lokva i Tarce – Sv. Vital (Sv. Klara) na Divuljama. Sveta Marta i sv. Vital dva su važna vjerska objekta u sklopu bijaćkoga veleposjeda jer nalazi predromaničke skulpture i latinskih natpisa iz tih crkava od važnosti su za ukupnu povijest Hrvatske u ranom srednjem vijeku, kao i za sučeljavanja Zapada i Istoka u Franačkom i Bizantskom Carstvu. Ti spomenici svjedoče pokrštavanje Hrvata u prvoj polovici 9. st. Uz crkvu Sv. Marte otkrivena su dva groblja iz 9. i 10. st., koja pripadaju starohrvatskom groblju. Bijaći još nisu istražen i za očekivati je otkriće još nekih spomenika, kako bi dobili potpuniju sliku o veličini i prostornom rasporedu jednoga ranofeudalnog imanja u Hrvatskoj.

U zajedničkom radu „Konzervatorsko-restauratorskim i arheološkim istraživanjima crkve Sv. Jurja od Žestinja u Kaštel Novom u tijeku 2017. i 2018. godine“ Marijeta Babin (Konzervatorski odjel u Trogiru) i Jelena Tomasović-Grbić (Kvinar d.o.o. Podstrana) iznijele su nove spoznaje otkrivene u tijeku konzervatorsko-restauratorskih i arheoloških istraživanja o crkvi iz 12. st., koja se obnavlja od godine 2016.

Uslijedila je rasprava i obilazak lokaliteta crkve Sv. Marte u Bijaćima Trogir-Plano, tijekom koje su se postavljali upiti, je li taj prostor službeno zaštićen i konzerviran i, kada će se taj prostor početi istraživati, da se ne bi dogodilo da se ta zelena površina pretvori u građevinski prostor. Time je završen prijepodnevni dio zasjedanja skupa, posvećenog sv. Franji i Gospi od Anđela.