Program prvog dana započeo je molitvom, a predvodili su je vjeroučitelji Đakovačko-osječke nadbiskupije Ana Želinski i Boris Vidović uz glazbenu pratnju Margarete Bošnjaković i zbor vjeroučitelja. Pozdrav je uputio pomoćni đakovačko-osječki biskup Ivan Ćurić, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije prof. dr. sc. Ivica Pažin te viša savjetnica za vjeronauk iz Agencije za odgoj i obrazovanje Ankica Mlinarić.

Mons. Ćurić  u pozdravnom se govoru, među ostalim, osvrnuo na temu susretu. „Temu koja dotiče pitanja našega ljudskog života pred novim mogućnostima koje pruža i donosi, bolje reći koje je već donijela umjetna inteligencija, sve češće susrećemo. Ne tako davno bila je ona predstavljena i u okviru plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije te na više formativnih susreta. Lijep duhovni okvir ovoj temi ‘Tko je čovjek za tebe? Neodgovorena pitanja umjetne inteligencije’ na svoj način, osjetimo to, daje i početak Velikoga tjedna koji dolazi s navještajem Božje blizine i njegove neposrednosti. Znamo, Utjelovljeni, Raspeti i Uskrsnuli uporište je i svjetlo, ali je uvijek i blizak suputnik. On je zajedničar, pratitelj i voditelj. U tom svjetlu možemo otkriti i kontrast i naboj ove teme, kako to oslikavaju i naslovi radionica. Jedna je Odgoj za srce…, a onda Vjeroučitelj i algoritmi“, istaknuo je biskup. 

Istaknuo je kako zajednica Crkve pokazuje da je nezaobilazno hvatati se u koštac s novim izazovima te napomenuo da je o tom hodu prema novim granicama govorio blagopokojni papa Franjo 2024. , a polazio je uvijek od Božjih darova te je prepoznavao ljudsku genijalnost. „Kršćanski pristup, stoga, nema predrasuda prema znanstvenim i teološkim okvirima ljudskoga napretka. Štoviše, prepoznaje u njemu, govorio je papa, kreativni potencijal koji nam je Bog dao. Ono što papa ističe ne bi trebao biti otpor prema novome, već svojevrsni strah od zastranjenja, tj. opasnost zaborava čovjeka i njegove naravi, izostanak susreta i neposrednosti, doživljaj blizine i osjećaja“, rekao je mons. Ćurić.

Dr. Pažin osvrnuo se na izazove umjetne inteligencije. „U dijalogu s umjetnom inteligencijom bit će nam ponuđeni oni odgovori, koje će ova inteligencija vrsno prilagoditi našem dosadašnjem traženju. Može se tako dogoditi da će se među odgovorima pronaći i oni duboko kršćanski, utemeljeni na teologiji čovjeka kao slike Božje. No uz taj odgovor uslijedit će niz drugih, za tehniku istovrijednih, koji će u bogatstvu ponude temeljni kršćanski odgovor učiniti relativnim. ChatGPT, dakle, ne razumije što govori. Nema stava, ali pomaže ga oblikovati; nema strasti, ali hladno prodire u svijest; nema moć, ali može kontrolirati spoznaje brišući ih iz svojih fileova. Tako se može dogoditi da izbriše dijelove povijesti čovječanstva ili da otvara put budućnosti, koja joj odgovara. I upravo zbog toga organizira se ova Katehetska proljetna škola, koja počiva najprije na živom susretu vjeroučitelja, jer samo se u zajedništvu može tragati za istinom jer vi, vjeroučitelji, odavno već znadete da je ‘obrazovanje zadaća ljubavi, koja se dijeli s generacije na generaciju’“, poručio je, među ostalim, dr. Pažin.

Viša savjetnica Mlinarić istaknula je da tema skupa odgovara na još neodgovorena pitanja koja postavlja primjena umjetne inteligencije u sustavu odgoja i obrazovanja te otvara niz promišljanja, od onih filozofskih i teoloških do etičkih, komunikacijskih i psiholoških. „Upravo njima na ovom stručnom skupu želimo dati prostora. Suočeni smo s velikom primjenom umjetne inteligencije u svim područjima suvremenog života te kao sustav nastojimo kritički promišljati i odgajati učenike da ovom algoritamskom ustroju znaju pristupiti na način da od njega mogu uzeti koristi, a ujedno da mogu sačuvati duh i dušu, poštujući svoju originalnost djeteta Božjega i principe etičkog djelovanja. Da uslijed tehničkog napretka ne zamijene čovjeka za stroj“, rekla je, među ostalim, Mlinarić.

Uslijedila su dva predavanja „Umjetna inteligencija i čovjek: produktivnost bez muke? Nadilaženje krize povjerenja i komunikacije“ prof. dr. sc. Igora Kanižaja sa Sveučilišnog odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i „Emocionalna inteligencija kao put prema čovječnosti u digitalnom svijetu“ izv. prof. dr. sc. Josipa Bošnjakovića sa Sveučilišnog odjela za psihologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. U poslijepodnevnim satima predviđene su dvije pedagoške radionice koje će održati vjeroučitelji. Katehetska proljetna škola za vjeroučitelje i vjeroučiteljice u osnovnim školama traje do utorka 31. ožujka u organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupije konferencije i Agencije za odgoj i obrazovanje, izvijestio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.