Budi dio naše mreže
Izbornik

Otkrivanje spomen-poprsja Ivana Mihaljevića Baraka

Oštarije (IKA)

Uoči svetkovine Velike Gospe 14. kolovoza u Župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Oštarijama je održana velika svečanost otkrivanja spomen-poprsja Oštarca Ivana Mihaljevića Baraka, velikog čuvara narodne i crkvene baštine koji je svojim neumornim djelovanjem zadužio ne samo svoj kraj.

Bista je postavljena pored jednog od dvaju zaštitnih znakova Oštarija, Marmontova mosta, a otkrivanju je nazočilo mnoštvo značajnih pojedinaca iz kulturnog života Republike Hrvatske kao i mnoštvo udruga. Zaslužni za ovaj pothvat podizanja spomenika Jivi Baraku kako su ga svi zvali su ing. prometa Anton Božičević, prof. fil. Ivica Mihaljević, prof. strojarstva Nikola Gračanin i predsjednik Katedre čakavskog sabora Modruše Zvonko Trdić.

Poprsje su svečano u nazočnosti članova obitelji pokojnog Ivana Mihaljevića Baraka otkrili Anton Božičević i Ivica Mihaljević, a blagoslovio ga je dr. sc. o. Ivan Šestak, dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. On je tom prilikom poručio: „Danas nazočimo otkrivanju spomen-poprsja Ivana Mihaljevića Baraka. Svoj je život utkao u stvaranje, očuvanje i promociju narodne baštine i kulture u širem smislu, te vjere. Bio je naime uvjeren da se samo kulturom, čija je okosnica vjera, može stvoriti nešto trajnoga, pa i država, za koju se borio u Domovinskom ratu. Njegova samozatajnost i skromnost bile su tako čudesno rječite da ste ih prepoznali ne sami Vi, dobrotvori njegova kraja, nego i oni iz čitave Hrvatske te naravno i oni iz čitavoga svijeta, od kojih su mnogi željeli ostati anonimni. Tako je ovo spomen-poprsje plod ‘globalnoga hrvatskoga zajedništva’, a za koje se Ivan tako srčano zalagao! Bože, neka Tvoj blagoslov siđe nad ovo poprsje preminuloga Ivana te njegova ljubav prema istini, dobroti i ljepoti bude trajni životni poticaj svakom dobrohotnom namjerniku“.

Otkrivanju spomenika nazočili su načelnik općine Josipdol Drago Rudančić, predsjednik općinskog vijeća Plaški Ivica Klečina i njegov zamjenik Rade Medaković. dr. sc. Milan Bošnjak ispred Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, tajnik Matice Hrvatske Božidar Petrač, akademik Mislav Ježić, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar dr. sc. Željko Holjevac, Mladen Kuka ispred Družbe hrvatskog zmaja, mons. Nedjeljko Pintarić, svećenik Zagrebačke nadbiskupije i djelatnik u kulturi i očuvanju baštine te konačno autor kipa akademski kipar Tomislav Kršnjavi, praunuk znamenitog kulturnog djelatnika Izidora Ise Kršnjavija. U kulturno-umjetničkom programu nastupili su članovi KUD-a Klek iz Ogulina, KUD-a Tounjčica iz Tounja kao i KUD-a Stenjevec iz Zagreba. Svoja obraćanja imali su načelnik općine Josipdol Drago Rudančić, Božidar Petrač i Milan Bošnjak.

„…buran kao senjska bura, mekan kao dvojnica, zanijet kao procvjetana grana ružmarina, tužan kao kraška pustolina, veseo kao tambura, dubok kao mrak naših šuma i tragika našeg mora.” Ovim je riječima Antun Gustav Matoš opisao naš jezik, a upravo je to ono što je Ivan Mihaljević Barak svojim djelovanjem dokazivao. Ivan Mihaljević Barak cijeli je svoj život baštinio, svjedočio i promicao tradicijsku kulturu šireg ogulinskog kraja, dijela Like, ali i hrvatskog naroda u cjelini. Govorio je starim narodnim jezikom, čakavskim narječjem svojih predaka, pisao pučku poeziju, poslovice, domoljubne pjesme, putopisne članke, članke povijesnog sadržaja, poučavao u narodu nacionalnu i crkvenu povijest, te pjevao crkveno pučke pjesme. To je sve radio u domovini i među autohtonim Hrvatima u iseljeništvu“, bile su riječi koje je o pokojnom Ivanu Mihaljeviću Baraku uputila voditeljica programa otkrivanja spomen-poprsja Morena Rendulić.

Svoj doprinos ovom događaju dali su i članovi Frankopanske garde Ogulin, DVD Oštarije koji su baš taj dan slavili 120 obljetnicu osnutka, članovi skautske organizacije iz okruga Pariz, Hrvatski obrambeni zdrug Jazovka, Hrvatski obrambeni red, Udruga branitelja općine Josipdol kao i laičke udruge iz okolnih župa.