Program dvodnevnoga studijskog dana, 11. i 12. lipnja, namijenjen je prvenstveno svećenicima trootočke biskupije, ali je otvoren i svima zainteresiranima, posebno osobama uključenima u pastoral župnih zajednica.

Otvorenju prvoga dana toga skupa biskupijskih svećenika, upriličenom u milnarskoj crkvi Gospe od Blagovijesti, nazočili su hvarski biskup Petar Palić, generalni vikar Hvarske biskupije mons. Stanko Jerčić, dekan otoka Brača Toni Plenković i više biskupijskih svećenika, među kojima i predstavnici dominikanaca iz bolskoga samostana Sv. Marije Milosne i franjevačkoga samostana Sv. Martina biskupa u Sumartinu. „Spomen na Željka Mardešića u njegovu rodnom mjestu Milni okupio je Crkvu u njezinoj bogatoj različitosti. Nakon studijskoga dana o Željku Mardešiću, u Komiži 2016., i u Splitu 2018. godine, evo nas večeras tamo gdje je sve počelo, u njegovoj rodnoj Milni, u mjestu odakle je njegova majka, u mjestu njegova krštenja”, rekao je u uvodnoj riječi milnarski župnik Tonči Kusanović, pozdravivši organizatore studijskoga dana, biskupa Palića i vjerničku zajednicu. Podsjetio je ukratko na životni put Željka Mardešića, napomenuvši kako je jednom zapisao: „Jedan od obveznih pratitelja moga djetinjstva bilo je tadašnje tradicionalno kršćanstvo, nezaboravno u svojim običajima i prelijepo u svojim obredima”.

„Željka je život odnio na putove pravne struke, života u vrtlogu previranja i loma struktura svijeta i Crkve. Svim se marom i žarom srca i uma posvetio osobito sociološkoj analizi religije i religioznoga fenomena u pozitivnim i negativnim vidovima. Puno svjetla i nade za svoj pristup svijetu i Crkvi našao je u zasadama Drugoga vatikanskoga sabora. Odatle su izišli njegovi poticaji i način života: kristovska dobrota, dijalog, sloboda, ekumentizam, mirotvorstvo, duboka i čista vjera”, poručio je vlč. Kusanović u prigodnom govoru, ustvrdivši da je „Željko nosio u duši čistu djetinju vjeru koju je doživio kroz ljubav i dobrotu svoje majke”. Osvrt na Mardešića, kako je rekao, „jednoga od vrijednih i skromnih ljudi”, zaključio je riječima: „Nakon studioznih analiza struktura i vjere, grijeha i milosti, pojedinca i društva, kapitala i ideala, kao da se vratio obogaćen majčinomu izvoru dobrote, mira, dijaloga”.

Biskup Palić u prigodnome obraćanju svećenicima trootočke biskupije i pristiglim vjernicima izrazio je radost što je u središtu okupljanja svećenika na studijskom danu promišljanje o vjeri i ostavštini Željka Mardešića. Ustvrdio je kako su u središtu interesa toga hrvatskoga sociologa religije bili Drugi vatikanski sabor i koncilska gibanja te pitanja Crkve i religije prema modernome svijetu. Podsjetio je da je Mardešić napisao sedam knjiga, više od 130 znanstvenih studija u različitim časopisima i oko 250 napisa u revijama, tjednim i dnevnim tiskovinama.

„Mardešićeva promišljanja uvijek su išla u smjeru kako kršćanin treba razumjeti današnji svijet te ga svojim osobnim i živim svjedočanstvom vjere može mijenjati. Njemu samome u tom je nastojanju pomogao Drugi vatikanski sabor”, rekao je mons. Palić, podsjetivši kako je želja pape Ivana XXIII., koji je sazvao taj Koncil, bila „otvoriti prozore” da se Crkva „prozrači”. „U Crkvi u Hrvata sve ovo vrijeme postoje mnogi pozitivni koraci u promišljanju, prihvaćanju i provođenju koncilskih ideja. Zasigurno zahvala tome ide i pokojnom Željku Mardešiću. Očita su i nastojanja da se ‘prozori’ osobnoga života, prozori Crkve kao zajednice drže zatvorenima u strahu od moćnog djelovanja poticaja Duha Božjega koji je Duh životvorac, kako ispovijedamo u Vjerovanju”, poručio je biskup Palić, naglasivši kako djelovanje toga Duha „poziva na izlazak, otvaranje i promjenu života”.

„Neće biti prevelike koristi ako u ovom svijetu budemo samo zloguki proroci. Valja nam, kako bi rekao Željko Mardešić, ne samo puko se očitovati da smo kršćani, nego to svoje kršćanstvo i kršćansko opredjeljenje mukotrpno svjedočiti. A to se ne može bez usidrenosti u vjeri koja će biti oslobođena od svake ideologije, svake subjektivne duhovnosti koja je bez Krista, kako će reći papa Franjo. Neka nam današnji i sutrašnji zajednički susreti pomognu u zauzetomu svjedočenju našega kršćanskoga poziva“, zaključio je hvarski biskup.

Prikazan je, zatim, dokumentarni film „Željko Mardešić, koncilski kršćanin, čovjek dijaloga” autora Augustina Bašića, nekadašnjeg novinara HRT-a.

U tome filmu koji donosi važniji pregled života i djela Željka Mardešića, svoje osvrte i poglede na toga sociologa religije te značenje i ulogu koju je odigrao u promišljanju o religiji i ulozi koju ona ima u društvu i društvenim procesima, dali su istaknuti znanstvenici, teolozi, sociolozi, religiolozi i ostali, među kojima i sociolog dr. Ivan Grubišić, zatim dr. Peter Kuzmič, kršćanski teolog i etičar, mr. Gordan Pandža, religiolog i kolumnist te urednici nekoliko časopisa čiji je supokretač bio upravo Mardešić. Tako su o tomu sociologu religije govorili i dr. Ivan Šarčević, bivši urednik časopisa „Svjetlo svijeta”, zatim dr. Mladen Parlov, urednik „Crkve u svijetu”, indolog akademik Mislav Ježić. Mardešićevu veličinu prepoznalo je i splitsko Sveučilište, dodijelivši mu 2003. godine počasni doktorat.

Dr. Tonči Matulić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je na kraju kratko izlaganje naslovljeno „Sjećanje na Željka”.

„Od presudne je važnosti Željka vratiti njegovim obiteljskim korijenima, njegovu rodnom zavičaju, izvornom intelektualnom i duhovnom ambijentu, onom katoličkoga mediteranskoga tipa. On je potekao iz toga ambijenta, izrastao je u važnoga i našega – svakoga divljenja vrijednoga – hrvatskoga katoličkog vjernika, podjednako intelektualca, znanstvenika, ali iznad svega dragoga prijatelja”, rekao je dr. Matulić u osvrtu na Mardešićev život, poručivši da je „njegova duhovna i vjernička ostavština vrijedna poštovanja i divljenja, ali i istraživanja i upoznavanja”.

„Bio je jedinstven; držimo da je svake hvale vrijedno makar i prigodno prisjećanje na Željka Mardešića da bismo evocirali uspomene na njegov život i djelo, njegovu intelektualnu i duhovnu veličinu, na privlačno svjedočanstvo istinskoga Kristovoga vjernika laika, prožeta koncilskim nadahnućima i usmjerenjima”, rekao je dr. Matulić, poručivši je Mardešić bio „dijete našega podneblja”.

U glazbenom programu nastupila je milnarska klapa „Mrduja” i na klaviru Lovre Marinović, učenik 7. razreda tamošnje škole.

Drugoga studijskoga dana, 12. lipnja, u društvenome domu „Retond” u Donjemu Humcu održat će se nekoliko kratkih predavanja na temu „’Ne’ ideologizaciji vjere”. Predavači će biti dr. Jadranka Brnčić s Teološkoga fakulteta „Matija Vlačić Ilirik” iz Zagreba, ravnatelj Franjevačkoga instituta za kulturu mira mr. fra Bože Vuleta, dr. Tonči Matulić s KBF u Zagrebu te umjetnik i književnik Ivica Jakšić Čokrić Puko.