Izložba je to nastala u organizaciji Gradskog muzeja Varaždin u nastavku ciklusa Srijeda u Muzeju nakon ljetne stanke, a priređena je u povodu obilježavanja 250 godina od prvog ukopa na Gradskom groblju u Varaždinu.

Autorica stručne koncepcije izložbe je muzejska savjetnica Spomenka Težak, suradnici su kustosi Davor Kraš i Jelena Petković, dok je postav likovno oblikovala arhitektica Dora Gorenak.

Ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Miran Bojanić Morandini je prilikom otvorenja izložbe zahvalio župniku Župe sv. Nikole biskupa u Varaždinu što je, ne samo podržao, nego i pomogao da, otvaranjem kripte župne crkve do sad uglavnom nepoznate posjetiteljima bude otvoren jedan novi izložbeno-galerijski muzejski prostor.

Autorica izložbe je okupljenima poručila kako je građa koju čuvaju u Muzeju koja govori o varaždinskom groblju i ukopavanju Varaždinaca na širem varaždinskom području uistinu bogata te je izložbu podijelila u pet tematskih cjelina.

Prva je o ukopima na varaždinskom području prije postojanja varaždinskog gradskog groblja. Tu je najstariji ukop u žari iz 13. st. prije Krista. Riječ je o dvjema gospođama čiji su ostaci nađeni u urnama na području Lepoglave.

Od grobljanskog parka do suvremenog groblja je druga cjelina gdje su ukratko lentom vremena prikazali razvoj groblja – od najstarijeg dijela gdje su zabilježeni prvi ukopi, bila je riječ o djetetu starom svega tri godine što je zabilježeno u knjizi umrlih Župe sv. Nikole, pa do 1964. kada je gradsko groblje imalo 10 polja. Danas ih je više od 30.

Govoreći o Hermanu Halleru kao osobi koja je zaslužna za to da je varaždinsko groblje ustvari grobljanski park, još jedna od cjelina izložbe sadrži fotografije samog Hallera te njegovih prethodnika i nasljednika.

Predstavljeni su i vrijedni krajobrazi, prekrasni arhitektonski spomenici poput grobne kapele Ivana Nepomuka Petrovića u kojoj se nalazi freskoslika Bele Čikoša Sesije.

„Vrijednost varaždinskog groblja prepoznala je i europska elita koja se 1923. okupila na sprovodu Vatroslava Jagića te nakon toga na neki način počinje međunarodno priznanje varaždinskog groblja kao jednog od najljepših u Europi što je definitivno 1966. godine zaključeno time što je ono upisano u registar spomenika kulture“, podsjetila je Težak te rekla kako izložba završava temom „Običaji“ gdje je kroz nekoliko predmeta pokušala predstaviti ono čega više nema, poput osmrtnica.

„I premda ih muzejska zbirka čuva 2700, na ovoj izložbi ih je predstavljeno svega osam, ali one su likovno nešto što plijeni pažnju“, poručila je Težak.

Zanimljiva je i priča oko izloženog cehovskog svijećnjaka, ali i nekih drugih običaja o kojima će zainteresirani moći čuti na jednom od vođenja izložbom koje je Težak najavila da će biti u narednim danima.

I ona je zahvalila župniku Najmanu na velikoj podršci prilikom pripremanja izložbe, kao i svojim suradnicima za koje je rekla da bez njih ove izložbe zasigurno ne bi bilo.

Na otvorenju je bio i umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak koji je zahvalio na trudu uloženom za ovu izložbu koja je, kako je rekao „uistinu interesantna i koja je jedan od iskaza poštovanja prema onima koji su otišli prije nas.“

Rekao je kako iz više perspektiva možemo promatrati groblja i promišljati o tome što nam ljudi koji su otišli prije nas, poručuju u ovom našem vremenu. Podsjetio je na Isusov grob te poručio kako nam taj grob želi reći da su svi grobovi posvećena mjesta osobito za nas kršćane. Ujedno, to je poziv svima nama kršćanima da molimo za naše pokojne.

„Vrijedno je posjećivati grobove, mi time možemo rasti i u svojoj ljudskosti i u kršćanskoj vjeri. Zato preporučam da posjetite ovu izložbu, ali i naše groblje, ne samo na svetkovinu Svih svetih nego i inače“, rekao je mons. Mrzljak i dodao kako mu je uvijek drago čuti kada mu prilaze ljudi i govore da je varaždinsko groblje jedno od najljepših u Europi.

„To je zaista nešto čime se možemo podičiti i zato zahvaljujem svima onima koji se brinu da je to groblje takvo“, rekao je biskup Mrzljak.

Izložbu je potom otvorio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj te ju je moguće posjetiti svakog tjedna od utorka do subote u vremenu od 9 do 17 sati sve do 7. listopada 2023.