Pozdravnu riječ okupljenima uputili su ravnatelj Muzeja mr. Tadija Crnjak te gradonačelnik Đakova Marin Mandarić. Otvorenju je nazočio i đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić koji je, pozdravljajući okupljene, naglasio kako bremenit i izuzetno bogat sadržaj ove izložbe vodi na same početke kršćanske povijesti bugarskoga naroda, u drugu polovicu 9. stoljeća te dovodi do naših vremena, podsjećajući na sv. papu Ivana XXIII., nekoć apostolskog delegata u Bugarskoj, sv. Ivana Pavla II., slavenskog papu, osobito u prigodi njegova 96. apostolskog putovanja i pohoda Bugarskoj 2002. godine, te na papu Franju, u prigodi njegova nedavnoga posjeta Bugarskoj.

„Otvorenje ove izložbe upravo u Đakovu ima snažna povijesna uporišta jer je upravo u gradu Đakovu, kroz cijelu drugu polovicu 19. stoljeća, srce biskupa Josipa Jurja Strossmayera, na mnogo načina očitovalo izvanredno veliku ljubav prema bugarskome narodu, prema pitanju njegove slobode, državnosti, kulture i crkvenoga života. A svoju je ljubav biskup Strossmayer s velikim entuzijazmom i spremnošću pretakao u zanosne i poticajne riječi, u promemorije Svetoj Stolici, kao i državnim i drugim ustanovama u Europi, sve do konkretnih koraka pomoći u razvoju prosvjete i kulture u Bugarskoj u ono vrijeme“, rekao je biskup Ćurić.

Izložba je pripremljena u suradnji s katoličkom nikopoljskom biskupijom u Bugarskoj, a prati veze između Bugarske i papinskih institucija od IX. stoljeća do danas. U bugarskoj povijesti su ti odnosi odigrali veliku ulogu – od priznavanja slavenskog pisma do borbe za samostalnu bugarsku Crkvu i državu. Izložba prikazuje dinamiku višeslojnih odnosa bugarskih vladara i crkvenih vođa s papinskim institucijama na temelju dokumenata i registara iz Vatikanskog tajnog arhiva, rukopisa iz Vatikanske apostolske knjižnice i Arhiva u Dubrovniku.

Postavom se izložbe prikazuju epistolarni odnosi papinstva s arhontom Mihajlom Borisom tijekom pokrštavanja Bugara u razdoblju od 864. do 865. godine te posljedične odnose s carevima Kalojanom, Ivanom Asenom II. i Ivanom Aleksandrom. Uzima se u obzir i uloga dubrovačkih kolonija u bugarskim gradovima, djelovanje katoličkih misionara u bugarskim zemljama od XVI. do XVIII. stoljeća, povijest bugarskih katolika istočnoga obreda, pokret jedinstva u osmanskom razdoblju, bugarski narodni preporod i djelovanje apostolskoga vizitatora mons. Angela Giuseppea Roncallija (1881. – 1963.) – budućega pape Ivana XXIII., kao i teška sudbinu katolika nakon Drugoga svjetskog rata do ponovnoga otvaranja Apostolske nuncijature u Bugarskoj 1991. godine. Pozornost se posvećuje i posjetu Ivana Pavla II. 2003. godine.