Budi dio naše mreže
Izbornik

Otvorena izložba majke i kćeri „Psalam 126“

Karlovac (IKA)

„Psalam 126“ naziv je izložbe Iris Mihatov Miočić, akademske slikarice iz Zadra i njene šestogodišnje kćeri Grete Miočić koja je otvorena u srijedu 27. listopada u Galeriji „Martin Borković“ Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu.

O postavljenim slikama govorili su prof. Josip Botteri Dini, mons. Antun Sente, ml., voditelj Galerije, te sama autorica. Izložbu koju je muziciranjem na klaviru obogatila Regina Horvat, učenica Glazbene škole u Karlovcu, otvorio je mons. Marinko Mlakić, generalni vikar Šibenske biskupije.

U prigodnom letku likovni kritičar Stanko Špoljarić zapisao je kako je posebnost izložbe u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovca u tome što majka Iris Mihatov Miočić, već osmišljenog opusa, izlaže sa svojom šestogodišnjom kćeri Gretom. Mama Iris vrlo je skladno povezala spontanost i realističnu marnost u nizu portreta primjenjujući i stilistiku razložne opisnosti i ekspresionističke slobode. Primjerice u prikazu svete Terezije od malenog Isusa naglasila je portretne crte, donoseći uz stvarnost izgleda i duhovnu komponentu lika. Uz njegovanje klasične estetike neospornom vještinom izraza tražila je i ono neopisivo što likovi svetaca, i njoj bliske teme nose, upućenost transcendentalnom, izrazivši je i svojom meditativnošću. Ljubav, unutrašnja ljepota, dobrota, pojmovi su koji se iščitavaju u njezinim slikama. U ugođaju svetosti. I Greta u svom svijetu osjeća i više od puke priče o stvarima i osobama, sluti u svojoj neopterećenosti uprisutnjenost veličajnosti koju još u potpunosti ne razumije. Ali ima svoj likovni govor, uvjerljiv i iskren, s notom začudnosti kojom dišu i boje i oblici, zapisao je Špoljarić.

Prigodom otvaranja okupljenim promatračima obratio se i prof. Josip Botteri Dini kazavši kako obitelj Miočić Mihatov, majka i kćerka, pokazuju svoje snove iskazane likovnim govorom, istim slikarskim sredstvima, povezuju ih doživljaji svetog i simboli koji upućuju na sveto. Majka se predstavlja realističnim portretima svoje obitelji i Josipovim i Gospinim likom. Pokazuje zavidnu sposobnost portretiranja. Kćer ostaje u većoj slobodi izražavanja, jer nije sputana strogim pravilima studija, potvrđujući činjenicu da se rađamo s još uvijek neodgonetnutim tajnama duše. I hvala Stvoritelju što nam kroz talente za umjetnost kojima nas obdaruje pokazuje ljubav i daje do znanja da nismo stvoreni kao tabule rase. ‘Ne budete li kao djeca nećete ući u Kraljevstvo nebesko’, poručuje nam Krist. Dobrohotnost, nevinost, iskrenost, nježnost, radost, vedrina, istina, igra, privrženost sve su to označnice djece. Bez tih čudesnih vrlina, čovjek je bogalj i trudi se mukom čitavog svog vijeka pokriti svoje duhovno siromaštvo i nadoknaditi ga pozom, ohološću, lukavstvom i dokazivati svijetu oko sebe nadmoć u mnogim stvarnostima. Postoji neka imaginarna granica na kojoj čovjek prestaje biti dijete. Čak se i stidimo biti djetinjih odlika. Čak govorimo ne budi dijete ili kao dijete. Sve je to suprotno Isusovom učenju. Na ovoj izložbi vidimo tu zamišljenu granicu. Majka i kćerka. Iste teme, a različiti odgovori. Dva iskrena svijeta u kojima onaj djetinji nije rano ostario, niti se onaj odrasli odrekao svoje djetinje iskrene vjere, nade i ljubavi, koja povezuje ove dvije duše, rekao je prof. Josip Botteri Dini.

Mons. Sente prisjetio se susreta s akademskom slikaricom Iris prigodom otvaranja izložbe „Ljepota svetog Josipa“ kada su dogovorili otvaranje ove izložbe te zahvalio autoricama što su svojom izložbom obogatile kulturnu ponudu Nacionalnog svetišta. Naime ovo je već šesta izložba ove godine u spomenutoj Galeriji uz još osam izložbi koje je Galerija postavila i otvorila u gradovima Hrvatske. Majka Iris zahvalila je u svoje ime i ime šestogodišnje kćerke Grete svima koji su pridonijeli postavljanju i otvaranju izložbe koja je prva u životu njene kćerke, ali i prva samostalna izložba sakralnih motiva majke Iris. Prigodom otvaranja mons. Mlakić ustvrdio je kako u današnje vrijeme više i ne prepoznajemo lijepo što proizlazi da smo zaboravili na Boga. Ova izložba otkriva Boga koji je ljepota i sve nas koji ju promatramo dovodi Ljepoti, zaključio je.