Svečanost s nizom prigodnih govora u klaustru samostana održana je u sklopu samostanskog jubileja i obilježavanja Europske godine kulturne baštine, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH te je među uzvanicima iz cijele Hrvatske bila i Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture RH.

Benediktinke su uz pomoć dobročinitelja tijekom povijesti samostan i crkvu opremale umjetninama naručivanima kod vrsnih majstora. Tako se u samostanu prikupio respektabilan broj vrijednih pokretnih kulturnih dobara koji nisu bili dostupni javnosti. Ta djela umjetničkog obrta, slikarstva i skulpture svojom vrijednošću i značenjem prelaze paške i hrvatske nacionalne okvire. Fundus kojim raspolažu toliko je velik da će taj postav zamijeniti postavljanjem novih umjetnina za četiri godine.

Muzej se nalazi na drugom katu sada obnovljene zgrade u kojoj je nekad djelovala ženka pučka škola benediktinki u kojoj su poučavale pašku djecu. Na prvom katu u toj zgradi koludrice će u budućnosti dostojno predstaviti vrijedan dio njihove nematerijalne baštine, očuvano umijeće izrade paškog baškotina i koludraške štrike. „Ta tradicija ostavlja neizbrisiv trag u kulturološkoj slici paškog kraja“ rekla je u obraćanju prisutnima č.m. Bernardica Badurina, opatica paškog samostana. „Želju za kvalitetnijim i boljim načinom čuvanja naslijeđenoga mi kao zajednica ostvarujemo otvaranjem Stalne izložbe crkvene umjetnosti i Izložbom paške čipke kao zasebnog segmenta umjetničkog izričaja, vrsnog rukotvornog rada promoviranog tijekom minulih stoljeća, edukativnim radom u samostanskim prostorima, kasnije u samostanskoj ženskoj pučkoj školi“ rekla je opatica Badurina.

U sklopu svoga jubileja, u zapadnoj prostoriji samostana, koludrice su uredile i izložbeni postav paške čipke koji će također biti otvoren za javnost, u kojemu su predstavljena mnoga čipkarska djela nastala u samostanu, oltarnici i drugo. U utorak 13. studenog u tom su prostoru paške djevojčice pokazale vještinu šivanja čipke čemu se poučavaju pohađajući čipkarsku školu u Pagu. Izvorno, paške benediktinke poučavale su čipkarstvo i zaslužne su za njegovo širenje te se paška čipka od 2009. g. nalazi na UNESCo-voj listi nematerijalne kulturne baštine. UNESCO je prepoznao i vrijednost njihovog baškotina te ga je također uvrstio na svoju listu kao zaštićeni izvorni hrvatski proizvod kojega paške koludrice pripremaju po recepturi starijoj od 300 godina. S. Ana Benedikta Halilović, priora samostana, u prigodnom govoru je rekla: „Naša zajednica je institucija za koju možemo reći da je zbog svog višestoljetnog kontinuiteta živi spomenik.”

Zbirka ima veliko povijesno i umjetničko značenje za hrvatsku i europsku vjersku i kulturnu baštinu.

Paški župnik i dekan don Gašpar Dodić rekao je da koludrice stvarnost svih nas nose u svojoj molitvi. „Osjećaju zajedništvo sa svima i sve ih predstavljaju Gospodinu s njihovim radostima i žalostima, nadama i frustracijama. Naglašavaju više djelima nego riječima što je dobro i sveto, vlastitim primjerom objašnjavaju Božje zapovijedi. Svetkuju život u razgibanom mirovanju i počivaju u umirenom djelovanju. Tako njihov monaški život postaje plodni spoj djelovanja i kontemplacije kako bi se u svemu slavilo Boga. U spoju odgojno humanističke, kulturološke djelatnosti i monaške kontemplativne duhovnosti potvrđuje se da su benediktinke u Pagu imale neizbrisiv trag i presudan utjecaj na svekolikoj katoličkoj, duhovnoj i kulturnoj obnovi Paga”.

Pag je s benediktinkama dobio dušu

Otvaranjem te zbirke za javnost potvrđuje se višestoljetno prožimanje europske i hrvatske umjetnosti i kulture, rekla je ministrica Koržinek, istaknuvši da je to „sretan dan ne samo za benediktinke i Pažane nego i za cijelu hrvatsku kulturu koji nas ispunja velikim ponosom. Velika obljetnica 700 godina djelovanja samostana dokaz je postojanja suživota duhovne, umjetničke, edukativne i humanitarne djelatnosti benediktinki koje su unutar samostana i crkve upotrebljavale i čuvale liturgijsko, sakralno i svjetovno pokretno blago. Veseli što su tijekom stoljeća uspjele sačuvati umjetnine koje zbog iznimnog povijesnog umjetničkog značenja pripadaju najvrjednijem fondu hrvatske ali i svjetske kulturne baštine. Blago koje se tu godinama s puno ljubavi prikupljale i štitile u svom spomeničkom značenju daleko prelazi naše nacionalne okvire“ istaknula je Koržinek, rekavši da se stalnim postavom te riznice obnavlja, na primjeren način prezentira i čuva vrijedna pokretna baština. Ministrica Koržinek poručila je da će koludrice i dalje imati podršku Ministarstva u pripremi i restauraciji umjetnina za stalni postav.

Igor Miletić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Zadru, zahvalio je koludricama na suradnji, rekavši da taj Odjel sa svojim stručnjacima zadnjih dvadeset godina brine i surađuje s koludricama u očuvanju pokretne i nepokretne baštine samostana. Mala prostorija u kojoj se sada peku baškotini će se preseliti u adekvatniji, veći prostor za tu proizvodnju i prezentaciju, da ljudi ne ulaze ljudi u samostan kroz klauzurnu zgradu“ najavio je Miletić drugu fazu obnove te zgrade za dio gdje će se ubuduće proizvoditi baškotini i gdje će biti izložbeni i prodajni prostor. Božidar Longin, župan Zadarske županije, najavio je da će se sredstvima iz EU fondova sljedeće godine obnoviti i crkva sv. Marije u Starom gradu Pagu pokraj koje je samostan izvorno bio nastao.

Svečanost je pjesmama obogatio nastup paškog župnog zbora pod vodstvom Anthony Buljanovića i klape Peružini, a među uzvanicima su bili i vitezovi Reda svetog Groba Jeruzlemskog iz Zagreba.