Program je započeo okupljanjem ispred crkve sv. Ivana u Šibeniku gdje je započeo molitveni hod. Uz redovnice i redovnike franjevačkih zajednica, članove Franjevačkog svjetovnog reda te Frame – franjevačke mladeži, sudjelovali su šibenski biskup Tomislav Rogić, dijecezanski svećenici te redovnice drugih redovničkih zajednica. Sve sudionike je u svečanost otvorenja Godine sv. Franje uveo gvardijan samostana sv. Frane fra Josip Ivanović, OFM Conv.

Franjina karizma i prva braća u Šibenik dolaze već 1221. godine, utemeljuju samostan sv. Frane, a franjevačka prisutnost na području Šibenske biskupije utvrđuje se od 1436. godine kada se franjevci nastanjuju na otoku Krapnju te oko 1445. godine kada na Visovac dolaze franjevci Bosanske vikarije. Franjevci su čuvari vjerskoga (katoličkoga) i domoljubnoga (hrvatskoga) identiteta u našemu narodu

“Ovim slavljem želimo zahvaliti Gospodinu na evanđeoskom sjemenu koje je posijao u Crkvi prije 800 godina i koje je i danas živo i plodonosno. Želimo zajedno podsjetiti na neke temeljne vidove te kršćanske povijesti. Vidove koji ostaju kao ostavština svima koji žele slijediti stope Isusa Krista po Franjinu primjeru.

Prepustit ćemo se vodstvu Oporuke koju je Svetac napisao neposredno prije svoje smrti. U njoj Franjo podsjeća na temeljne trenutke svoga iskustva: na početke, na susret s Crkvom te na plodove koji su došli zajedno s braćom. Samo polazeći od te povijesti, kaže, moguće je razumjeti sadašnjost i graditi budućnost”, rekao je fra Josip.

U svečanoj procesiji do samostanske crkve sv. Lovre molile su se Litanije sv. Franje, a uz križ sv. Damjana nosila se ikona sv. Franje te slika sv. Nikole Tavelića, službenice Božje majke Klare Žižić te službenika Božjeg o. Ante Antića.

Prije svečane Večernje molitve časoslova, riječi dobrodošlice uputio je fra Josip Klarić, upravitelj samostana i crkve sv. Lovre. Nakon kratkog čitanja je fra Josip Klarić uputio prigodnu homiliju.

„Mnogi franjevci i franjevke“, rekao je, „ostavili su tragove svetosti u ovim krajevima Lijepe naše pa i puno šire. Spomenut ću samo trojicu najistaknutijih: sv. Nikola Tavelić, posebno povezan sa samostanom sv. Frane; sluga Božji o. Ante Antić, povezan sa svojim matičnim samostanom i crkvom sv. Lovre u kojoj je primio svećenički red; kao i službenica Božja majka Klara Žižić koja počiva ovdje u ovoj crkvi i moli za svoju Družbu u Ulici koja nosi njezino ime. Oni su svojim svetačkim životom dali pečat Šibenskoj biskupiji i Katoličkoj Crkvi u hrvatskome narodu.

U ovom kratkom osvrtu na naše uzore spomenut ću ono najvažnije! Sveti Nikola Tavelić je u žaru naviještanja evanđelja podnio mučeničku smrt u Jeruzalemu. Sluga Božji o. Ante Antić svojim svetim svećeničkim i redovničkim životom duhovno je vodio mnogo redovnike, redovnice, svećenike i biskupe, a isticao se i u karitativnom radu pomažući svojim skromnim sredstvima mnogim studentima u Zagrebu, posebno onima iz Dalmacije, kako bi im olakšao studij i boravak u Zagrebu. Službenica Božja majka Klara Žižić Bogu se darivala poučavajući mnoge, posebice djevojke u katoličkoj vjeri. Iako sama siromašna, sa svojom Družbom bila je i ostala slika Krista i svoga uzora sv. Franje darivajući se do kraja najpotrebnijima u Grdu. Zato je, ne samo ova crkva, nego ja naš Grad sveto mjesto u kojem su živjeli i djelovali naši sveti Preci. Međutim, nije dovoljno njima se samo diviti nego mi još uvijek živi trebali bi biti i raditi ono što su oni bili i radili za kraljevstvo Božje. Jedino tako ostvarit ćemo naše poslanje u Crkvi ovdje i sada“, poručio je fra Josip Klarić.

Svečanost otvorenja Godine sv. Franje završila je Molitvama zahvale koje su izrekli biskup Rogić, fra Josip Ivanović, s. Terezija Zemljić, vrhovna poglavarica Sestara franjevki od Bezgrješne te gvardijan franjevačkog samostana na Visovcu fra Tino Labrović.

Molitvu Večernje predvodio je gvardijan samostana sv. Ante na Šubićevcu fra Mario Lemo, uz pratnju na orguljama Jelene Mikulandre, prof. Nakon svečanog otvorenja Godine sv. Franje, sudionici su imali priliku iskazati štovanje moćima sv. Franje.