Papa Franjo će u subotu, 8. lipnja ujutro otići u Vatikanske vrtove kako bi obilježio događaj koji mnogi pamte kao jednu od najznačajnijih mirovnih gesta njegova pontifikata, odnosno susret s pokojnim izraelskim predsjednikom Shimonom Peresom i Mahmoudom Abbasom, predsjednikom Države Palestine, na kojemu su zajednički zazvali mir za Bliski istok. Na događaju, održanom nakon Papina putovanja u Jeruzalem, bili su nazočni također patrijarh Bartolomej I. i predstavnici kršćana, Židova i muslimana iz Svete zemlje, koji su pratili međureligijsku molitvu i ceremoniju sadnje maslinova stabla. Upravo će se na prostoru gdje je stablo posađeno, nedaleko od sjedišta Papinske akademije znanosti, 8. lipnja održati podsjećanje na taj događaj – potvrdio je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice Matteo Bruni.

Hrabrost za pomirenje

Trenutak je to u kojemu su riječi pape Franje izrečene prije deset godina proročanski aktualne: „’Da’ poštovanju dogovorā i ‘ne’ provokacijama. Za pomirenje je potrebna hrabrost“. Upravo je riječ ‘hrabrost’ Papa najčešće izgovorio u svojem govoru pred dvojicom vođa, izraelskim i palestinskim, zajedno s kojima je uzdigao Bogu molitvu: „Ti nam pomozi! Daruj nam Ti mir, nauči nas miru, vodi nas prema miru. Otvori naše oči i naša srca i daj nam hrabrosti da kažemo: ‘Nikada više rat!’“ Nakon toga su uslijedili zagrljaji Pape s Peresom koji je rekao da mir zahtijeva žrtve i kompromise te s Abu Mazenom koji je tražio slobodu za državu Palestinu.

Molitve Židova, kršćana i muslimana

Susret, koji je papa Franjo želio, održao se u tri dijela, a svaki je bio posvećen molitvi jedne od triju vjerskih zajednica, kronološkim redom: židovskoj, koju je izmolio rabin; kršćanskoj, s tadašnjim jeruzalemskim latinskim patrijarhom Fouadom Twalom, koji je pročitao riječi svetoga Ivana Pavla II.; te muslimanskoj, sa zazivom Allahu na arapskom. Uslijedilo je rukovanje, geste mira, govori Pape, patrijarha Bartolomeja, te dvojice predsjednika koje je, prije tog događaja, Sveti Otac primio u Domu svete Marte.

Zaziv za mir

Mnogo se nade rasplamsalo toga dana, ali je ona ugašena nekoliko tjedana kasnije izbijanjem novog sukoba, s napadima i eksplozijama, što je prouzročilo, među ostalim i 100 tisuća prognanika. Zatim je 2015. godine čak vladala bojazan od nove Intifade zbog još jednog niza sukoba koji su se intenzivirali zbog neuspjeha novih mirovnih pregovora i prouzročili nove žrtve. Tako je bilo tijekom godina, s izmjenjivanjem trenutaka napetosti i primirja, sve do 7. listopada 2023., dana kada se ponovno otvorio ponor s obzirom na koji postaje hitna molitva da se u Isusovu zemlju vrati mir.