Budi dio naše mreže
Izbornik

Papa članovima Zaklade Centesimus Annus pro Pontifice: Valja tražiti dobrobit svih ljudi

Zagreb (IKA)

„Svima nam je potrebna zajednica koja zna dati glas onima bez glasa“, istaknuo je papa Franjo primivši u audijenciju članove Zaklade Centesimus Annus pro Pontifice koja ove godine slavi 30. obljetnicu ustanovljenja i to čini međunarodnom konferencijom koja je 5. lipnja počela u Vatikanu pod naslovom „Pamćenje za izgradnju budućnosti: razmišljati i djelovati u smislu zajednice”, prenosi Vatican News.

Citirajući svoje enciklike Laudato si’ i Fratelli tutti te apostolsku pobudnicu Evangelii gaudium, papa Franjo je potkrijepio snažno „ne“ gospodarstvu koje „ubija“ i potiče odbacivanje. Osim toga, podsjetio je na Evanđelje i Isusovo upozorenje da se ne može služiti dvojici gospodara te upozorio na razorne učinke carstva novca, među kojima prisilno raseljavanje, migracije, trgovinu ljudima, drogu, rat i nasilje.

Zauzimanje u širenju socijalnoga nauka Crkve

Sve je započelo nakon enciklike svetoga Ivana Pavla II., napisane povodom 100. obljetnice povijesne enciklike Leona XIII. Rerum novarum. Vaše je zauzimanje upravo na tom putu, u toj tradiciji,– napomenuo je Papa te dodao: „Drugim riječima, zauzimanje za proučavanje i širenje socijalnoga nauka Crkve, nastojeći pokazati da to nije samo teorija, nego može postati krepostan način života na kojemu će rasti društva dostojna čovjeka.“

Rimski biskup u govoru je spomenuo važne teme koje su bile u središtu rada zaklade tijekom protekla tri desetljeća, među kojima: središnje mjesto osobe, opće dobro te solidarnost i supsidijarnost. Izazovi su to koji su, kako je rekao, pretvoreni u konkretna djela te ponovno potaknuti prinosima koje je papa Franjo tijekom deset godina papinstva pokušao dati razvoju socijalnoga nauka.

Živjeti gospodarstvo na nezdrav način

Jedna od glavnih tema u zauzimanju Zaklade Centesimus Annus je i gospodarstvo. U tom se smislu Sveti Otac pozvao na svoju apostolsku pobudnicu Evangelii gaudium kako bi upozorio na opasnost življenja gospodarstva na nezdrav način. „Takvo gospodarstvo ubija“, govorio je 2013. godine, osuđujući gospodarski model koji potiče odbacivanje i podupire nešto što se može nazvati globalizacijom ravnodušja. Od tada se nije mnogo promijenilo, stoga je potrebno jednako zauzimanje, primijetio je te istaknuo: „Mnogi od vas rade na gospodarskom području; dobro znate koliko može biti svima koristan način zamišljanja stvarnosti koji u središte stavlja osobu, koji ne umanjuje radnika i koji nastoji uspostaviti dobro za sve.“

Briga o okolišu i pozornost prema siromašnima

Papa Franjo se potom osvrnuo na probleme okoliša te ponovno spomenuo svoju encikliku Laudato si’ u kojoj predlaže logiku cjelovite ekologije, u kojoj je sve povezano, sve je u odnosu, a pitanje okoliša je neodvojivo od socijalnoga pitanja. Stoga je napomenuo: „Briga o okolišu i pozornost prema siromašnima stoje ili padaju zajedno. U konačnici, nitko se ne spašava sam te je ponovno otkrivanje bratstva i društvenoga prijateljstva odlučujuće kako ne bismo skrenuli u individualizam zbog kojega se gubi radost življenja, a koji uzrokuje također gubitak života.“

Ili služiš Bogu ili služiš novcu

Osvrnuvši se na temu njihove konferencije, posebno na ono „razmišljati i djelovati u smislu zajednice“, koje je izričiti citat iz enciklike Fratelli tutti (br. 16), Papa je objasnio da te riječi zapravo dolaze iz govora pučkim pokretima 2014. godine, kada ih je potaknuo da se bore protiv strukturalnih uzroka siromaštva, nejednakosti, nedostatka posla, zemlje i stana te uskraćivanja socijalnih i radnih prava.

Govoreći pak o novcu, spomenuo je odlomak iz Evanđelja u kojemu Isus kaže da nije moguće služiti dvojici gospodara: ili služiš Bogu, Gospodinu, ili služiš – očekivao sam da će reći đavlu, dodao je – Ali ne kaže đavlu, nego kaže novcu.

„Ili služiš Bogu, ili služiš novcu. Što je gore o đavla. Trebali bismo nastojati shvatiti što nam time Isus želi reći, tu je poruka: ili služiš Bogu ili si sluga novca, nisi slobodan“, rekao je Papa.

Dati prostora drugima

Kako bi zajednica doista postala mjesto na kojemu se slabi i oni bez glasa mogu osjećati prihvaćenima i saslušanima, možda je svima potrebna vježba koju bismo mogli nazvati „davanje prostora“, primijetio je Sveti Otac te istaknuo kako je za to potrebno da se zajednica temelji na etici dara, a ne razmjene.

Stoga, razmišljati i djelovati u smislu zajednice znači dati prostora drugima; znači zamisliti i raditi za budućnost u kojoj svatko može pronaći svoje mjesto i imati svoj prostor u svijetu. Odnosno pridonositi razmišljanju i djelovanju koje pogoduje rastu zajednice u kojoj ćemo zajedno hoditi putom mira, istaknuo je na kraju papa Franjo.