Sveta Zemlja, razorena mržnjom i bukom oružja, ali i zabrinutost zbog antisemitskih djela, bili su u mislima pape Franje tijekom audijencije u koju je primio izaslanstvo Konferencije europskih rabina, glavnoga ortodoksnog rabinskog saveza u Europi, “glasa rabina u Europi“ – kako ga je nazvao Papa koji nije održao govor nego ga je uručio prisutnima zbog lakše prehlade, kako je sâm rekao i kako je kasnije izvijestio ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice Matteo Bruni odgovarajući na pitanja novinara: “Papa Franjo ima lakšu prehladu, a ima dug dan pun audijencija. Imao je želju pojedinačno pozdraviti europske rabine te je zbog toga govor uručio. Što se ostaloga tiče, Papine se aktivnosti nastavljaju redovito”.

Nakon posljednjeg apela za mir na Bliskom istoku tijekom podnevnoga nagovora u nedjelju 5. studenoga, papa Franjo je ponovno uputio taj hitan poziv.

Ponovno je izbilo nasilje i rat u toj zemlji kojoj se, blagoslovljenoj od Svevišnjega, neprestano suprotstavljaju podlost mržnje i kobna buka oružja. Zabrinjava i širenje antisemitskih manifestacija koje odlučno osuđujem. Svi vjernici, potaknuo je Papa, u vremenu razaranja koje proživljava čovječanstvo, pozvani su, u ime Božje, za sve i prije svih graditi bratstvo i otvarati putove pomirenja.

Ne oružje, ne terorizam, ne rat, nego suosjećanje, pravednost i dijalog prikladna su sredstva za izgradnju mira. Papa Franjo se usredotočio na značenje dijaloga, shvaćenoga kao kontakt čovjeka s bližnjim, gdje i sâm čovjek postaje dijalog, slijedeći Božju riječ.

Dijalog usmjerava naše korake upravo prema traženju drugih, prema prihvaćanju, prema strpljivosti; svakako ne na iznenadnu žestinu osvete i ludilo ratne mržnje. Koliko je stoga važno da mi vjernici budemo svjedoci dijaloga!

Kršćani i Židovi – kaže se u nastavku Papina govora – na temelju svih tih razmatranja približavaju se jedni drugima kroz susrete, slušanje i bratsku razmjenu, prepoznajući se kao sluge i učenici te Božje riječi, životnog prostora u kojem naše riječi klijaju. Kako bi bili graditelji mira, vjernici dviju vjera pozvani su biti graditelji dijaloga, oslanjajući se na vlastite snage, vlastite sposobnosti i uzdajući se u Božju pomoć.

Dijalog sa židovstvom od posebne je važnosti za nas kršćane. Isus je rođen i živio je kao Židov; On sâm prvi je jamac židovske baštine unutar kršćanstva, a mi, koji pripadamo Kristu, trebamo vas, draga braćo, trebamo židovstvo kako bismo bolje razumjeli sebe. Stoga je važno da židovsko-kršćanski dijalog održi živom teološku dimenziju, dok se nastavlja baviti društvenim, kulturnim i političkim pitanjima.

Židovstvo i kršćanstvo – napominje papa Franjo – nisu dva međusobno strana vjerovanja koja su se razvila neovisno u odvojenim prostorima i bez uzajamnoga utjecaja. Pritom se prisjetio Ivana Pavla II., kad je tijekom posjeta rimskoj sinagogi 13. travnja 1986., Židove nazvao „voljenom braćom” i “starijom braćom”. Više od međureligijskoga, dijalog između Židova i kršćana obiteljski je dijalog – napominje papa Franjo.

Draga braćo, povezani smo jedni s drugima pred jednim Bogom; zajedno smo pozvani svojim dijalogom svjedočiti njegovu riječ, a svojim ponašanjem njegov mir. Neka nam Gospodar povijesti i života dade hrabrosti i strpljenja za to. Shalom!, rekao je na kraju Papa.