Na svečanosti na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu u četvrtak 7. listopada sudjelovali su papa Franjo, počasni poglavar svjetskoga pravoslavlja patrijarh Bartolomej I. i generalna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay. S novim kolegijem povezana je naime katedra Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu.

U nazočnosti carigradskog ekumenskog patrijarha i generalne direktorice UNESCO-a Papa je upozorio da se zlo koje nanosimo planetu ne ograničava na uništavanje vode i tla te klimatske promjene već sada ugrožava i sam život na Zemlji. Složenost ekološke krize zahtijeva stoga odgovornost, konkretnost i kompetenciju, poručio je Sveti Otac, dodavši da je za to potrebno privilegirano mjesto znanosti – sveučilište, gdje se susreću različiti oblici znanja, a studenti i znanstvenici iznalaze nove putove.

Govoreći na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu, Papa je podsjetio na izvornu misiju “Universitas”, gdje se studenti i nastavnici okupljaju kako bi promišljali i kreativno razradili nove putove napretka. Napori oko formiranja ekološke svijesti i razvoja istraživanja za zaštitu zajedničkoga doma povezani su sa sveučilištima, rekao je papa Franjo. Akademsko djelovanje treba potaknuti cjelovito ekološko obraćenje radi očuvanja sjaja prirode, prije svega obnovom nužnog jedinstva između prirodnih i društvenih znanosti s onim što nudi teološko, filozofsko i etičko promišljanje, kako bi potaknulo pravne norme i zdravu ekonomsku viziju.

U govoru je papa Franjo zahvalio Organizaciji Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) na aktivnoj pozornosti inicijativi za ekologiju i okoliš. To je put na kojem će djelovati zajedno s Carigradskim patrijarhatom, s otvorenom perspektivom sposobnom prihvatiti pozornost kršćanskih crkava, različitih vjerskih zajednica, onih koji traže i one koji se izjašnjavaju kao oni koji ne vjeruju.

Ciklus studija, istaknuo je Papa, bi stoga trebao biti mjesto susreta iskustva i misli, povezujući ih metodom znanstvenog istraživanja. Sveučilište nije samo izraz jedinstva znanja, već i repozitorij imperativa koji nema vjerskih, ideoloških i kulturnih granica.

Govoreći o povlačenju očekivanja u pogledu ciljeva održivog razvoja do 2030., Papa je kazao kako nema ekologije bez odgovarajuće antropologije. Bez prave cjelovite ekologije imat ćemo novu neravnotežu koja, ne samo da neće riješiti probleme, već će dodati i nove.

Ideja posebnog ciklusa studija služi da se čak i među vjernicima zanimanje za okoliš pretvori u poslanje školovanih ljudi, plod primjerenog obrazovnog iskustva. To je najveća odgovornost pred onima koji su zbog degradacije okoliša isključeni, napušteni i zaboravljeni. ”

Ovo je djelo u kojemu su Crkve, po svom poslanju, i svaka osoba dobre volje pozvani dati neopohodan doprinos, tako postajući glas onima koji ga nemaju, nadilazeći stranačke interese, a ne zadržavajući se na prigovaranju.

Papa je rekao kako se treba lišiti rečenice: “ovako se uvijek radilo”. Umjesto toga, pozvani smo raditi kvalitetan posao koji od svakoga zahtijeva velikodušnost i besplatnost kako bismo odgovorili na kulturni kontekst čiji izazovi traže konkretnost, preciznost i sposobnost da se s njima suočimo. Otud i poziv da sijemo ljepotu, a ne zagađenje i uništenje.

Nakon susreta je papa Franjo zajedno s patrijarhom i ravnateljicom potpisao zajedničku konvenciju UNESCO-a za novi ciklus studija na Papinskom sveučilištu o ekologiji i okolišu.