Papa Franjo je pred oko osam tisuća vjernika propovijedao na temu ljubaznosti i to ga je, rekao je, “spontano podsjetilo na snažno ljubljenog papu emeritusa”.

“Dirnuti se sjećamo na njegov plemeniti i tako prijazni lik. A u srcima osjećamo veliku zahvalnost: Zahvalnost Bogu, koji ga je darovao Crkvi i svijetu i zahvalnost njemu samome za sve dobro što je učinio, u prvom redu za njegovo svjedočanstvo vjere i molitve, poglavito u ovim posljednjim godinama povučenog života. Samo Bog poznaje vrijednost i snagu njegove zagovorne molitve, njegove žrtve što ju je podnio za dobrobit Crkve”, rekao je papa Franjo.

Svoga teško bolesnog prethodnika posjedio je prošle srijede u njegovoj rezidenciji u Vatikanskim vrtovima i pozvao na molitvu za njega.

Liturgijsko slavlje u bazilici svetog Petra bilo je svečano, uz tradicionalni “Tebe Boga hvalimo”.

Papina propovijed predstavljala je razmišljanje o riječima iz poslanice svetog Pavla apostola Galaćanima: “rođen od žene” (Gal 4, 4)

“Kad je Bog u punini vremena postao čovjekom, nije se spustio s nema na svijet, nego je rođen od Marije. Nije rođen u ženi, nego od žene. To je nešto sasvim drugo, to znači da je Bog htio uzeti meso od nje. Nije ju iskoristio, nego ju je zamolio za njezino “da”, za njezin pristanak. I s njom je krenuo na polagani put sazrijevanja čovječanstva koje je slobodno od grijeha i puno milosti i istine, puno ljubavi i vjernosti”, rekao je papa.

To je “put koji je odabrao Bog”, put poštovanja čovjeka i njegove slobode. “On, koji nas je stvorio bez nas, ne želi nas spasiti bez nas”, poručio je Franjo posluživši se riječima svetog Augustina. Iz toga, nastavio je, govori obzir i prijaznost i taj Božji stil trebali bismo usvojiti.

“Prijaznost je važan čimbenik u kulturi dijaloga, a dijalog je neizbježan ako želimo živjeti u miru, kao braća, koja ne izlaze uvijek jedni s drugima na kraj – to je normalno – ali koji unatoč tome razgovaraju jedni s drugima, slušaju jedni druge i nastoje jedni druge razumjeti i susresti. Nije riječ o “pitanju bontona”, ili o “etiketi”, riječ je o tome da se svijet “učini ljudskijim”, naglasio je papa.

“Štete što ih nanosi individualizam usmjeren na konzum vidljive su svima. Najteža je šteta u tome da se na druge, ljude oko nas, gleda kao na prepreke našem miru, našem osjećaju ugode. Drugi nas gnjave, smetaju nam, oduzimaju nam vrijeme i resurse koji su nam potrebni da bismo činili što nas je volja”, upozorio je.

Nasuprot toj prevladavajućoj klimi, rekao je, trebali bismo se svjesno odlučiti za prijaznost. “Prijaznost je sredstvo protiv nekih patologija našega društva, primjerice protiv okrutnosti, koja se poput otrova uvlači u naše srce i može zatrovati veze…”