Papa je želio 21. svibnja sudjelovati na generalnoj skupštini Papinskih misijskih djela, no, ona je zbog pandemije odgođena. Kako se njegove namjere nisu ostvarile, uputio im je poruku.

„Naviještanje evanđelja je nešto drugo u odnosu na svaki politički ili kulturni, psihološki ili vjerski prozelitizam“, istaknuo je papa Franjo razmišljajući o temeljima kršćanskoga poslanja.

Posebno je istaknuo da je poslanje besplatni dar Duha pa nije moguće pouzdati se u njegovo posebno uvježbavanje, niti ga se može povjeriti „crkvenim aparatima“, koji kao da su obuzeti pomamom promicanja sebe i svoje inicijative, i to možda u smislu publiciteta.

Sveti Otac je rekao kako „otajstvo Uzašašća zajedno s izlijevanjem Duha Svetoga na Pedesetnicu neizbrisivo označuje Crkvu: ona je djelo Duha Svetoga, a ne posljedica naših zamisli i projekata“.

„Spasenje je susret s Isusom koji nas ljubi i oprašta nam šaljući nam Duha koji nas tješi i brani“, ustvrdio je Sveti Otac.

Spomenuvši apostolsku pobudnicu ,Evangelii gaudiumʻ, Papa je opisao obilježja poslanja. Prvo je privlačnost; Crkva raste u svijetu privlačeći, a ne prozelitizmom, i ako Isusa nasljedujemo sretni zbog toga što nas on privlači, drugi to primjećuju. I mogu se time zadiviti.

Drugo obilježje su zahvalnost i besplatnost, jer se misionarski zanos ne može nikako postići slijedom rasuđivanja ili kalkuliranja, ili pak zato što postoji neka obveza u tom smislu, nego je on odraz zahvalnosti.

Sljedeće obilježje je poniznost, jer se, budući da sreća i spasenje nisu neko naše vlasništvo ili cilj postignut našom zaslugom, evanđelje može naviještati samo u poniznosti, bez oholosti.

Na četvrtom mjestu Papa je naveo olakšavanje, umjesto kompliciranja. „Istinsko poslanje ne dodaje suvišan teret na već izmučeni život ljudi, niti nameće zamršene i teške putove formacije kako bi uživalo ono što Gospodin daruje s lakoćom“, napomenuo je Papa.

Nabrojio je još tri obilježja poslanja: blizinu životu „na djelu“, jer poslanje dolazi do ljudi tamo gdje oni jesu i tako kako jesu; sensus fidei Božjega naroda; i osobitu brigu za malene i siromašne, što za Crkvu nije neki neobavezan izbor.

Papa Franjo je potom podsjetio kako su Papinska misijska djela nastala spontano, iz misionarskoga zanosa izraženoga vjerom krštenih, te su uvijek bila vezana za sensus fidei Božjega naroda. Od samoga početka išla su na dva kolosijeka – vjere i ljubavi. Rimska Crkva ih je uvijek cijenila, a njihov poziv nije nikada doživljavala kao neki alternativni put, vanjsku pripadnost u odnosu na redovne oblike života partikularnih Crkvi.

„Misijska su djela postala mreža raširena na svim kontinentima; tu mnogostrukost“ prema Papinim riječima „valja čuvati od ideološkoga izjednačavanja i kulturne jednostranosti.“

Među opasnostima koje prijete na putu Papinskih misijskih djela, Papa je posebno istaknuo preokupaciju samima sobom, želju za zapovijedanjem odnosno nadzorom, elitizam, odvajanje od naroda, rastresenost i funkcionalizam.

Papa Franjo, stoga, Papinskim misijskim djelima savjetuje da čuvaju ili ponovno otkriju svoje mjesto u krilu Božjega naroda, uranjajući u stvarni život ljudi i uključujući se u crkvenu mrežu biskupija, župa, zajednica i skupina.

Osim toga, od Misijskih djela traži da ostanu povezana s prakticiranjem molitve i skupljanjem sredstava za misije, tražeći, također, nove putove. Sveti Otac je istaknuo kako Papinska misijska djela jesu i trebaju biti sredstvo služenja poslanju u partikularnim Crkvama.

Papa, između ostaloga, traži da se Papinska misijska djela ne pretvore u neku nevladinu organizaciju, potpuno usmjerenu na skupljanje sredstava. Prema Papinim riječima, ne trebaju tražiti velike donatore, nego traženje priloga za misije treba i dalje biti usmjerena prvenstveno na cijelo mnoštvo krštenika, oslanjajući se, također, na neki nov način prikupljanja milodara po crkvama u svim zemaljama, u listopadu za Svjetski dan misija.

Sveti Otac je poruku završio riječima sv. Ignacija Lojolskoga, koje potiču da sav posao obavljamo „kao da sve ovisi o nama, znajući da, zapravo, sve ovisi o Bogu“, prenio je Vatican News.