Svi osjećamo duhovnu prisutnost Pape emeritusa i pratnju u molitvi za cijelu Crkvu, rekao je papa Franjo te se spomenuo trenutaka s osobnih, bratskih i srdačnih susreta proživljenih proteklih godina s Benediktom XVI., ističući pritom snagu, plodnost i aktualnost misli svojega prethodnika.

„Ne nedostaje za mene trenutaka osobnoga, bratskog i srdačnog susreta s Papom emeritusom. Ali, ova je prigoda važna kako bi se ponovno potvrdilo da je prinos njegova teološkoga djela i općenito njegove misli i dalje plodan i učinkovit“, rekao je Sveti Otac.

Reforma i kontinuitet

Šezdeset godina nakon početka Drugoga vatikanskog sabora Papa je podsjetio na ulogu Josepha Ratzingera, najprije kao stručnjaka tijekom radova, a potom kao voditelja crkvene zajednice u provedbi tog bitnog događaja. On nam je pomogao temeljito čitati saborske dokumente, predlažući nam hermeneutiku reforme i kontinuiteta, te pokazujući njezinu ključnu funkciju za preoblikovanje središnjega pitanja naravi i poslanja Crkve u našem vremenu, rekao je te dodao: „Teološki doprinosi Benedikta XVI. i dalje su uporište; nisu usmjereni prema prošlosti, nego su plodni za budućnost, za provedbu sabora i za dijalog između Crkve i današnjega svijeta. Ti nam prinosi daju čvrstu teološku osnovu za hod Crkve; ‘žive’ Crkve, koju nas je on naučio vidjeti i živjeti kao zajedništvo, i koja je u hodu – u ‘sinodi’ – vođena Gospodinovim Duhom, uvijek otvorena za poslanje naviještanja evanđelja i služenja svijetu u kojemu živi.“

Živa misao

Riječ je o služenju vrlo aktualnim i diskutabilnim područjima kao što je cjelovita ekologija, ljudska prava, susret različitih kultura. To pokazuju profili dobitnikā ovogodišnje Nagrade Ratzinger: isusovac pater Michel Fédou i profesor Joseph Halevi Horowitz Weiler. Rimski biskup je svećenika Fédoua nazvao „maestrom kršćanske teologije“, valjanim nasljednikom velike francuske teologije“. „Poznavanje tradicije vjere jačalo je u njemu živu misao, koja je znala suočiti se i s aktualnim pitanjima na području ekumenizma i odnosa s drugim religijama“, rekao je Sveti Otac.

U ime međureligijskoga dijaloga

Prvi dobitnik Nagrade Ratzinger židovske vjere, profesor Weiler, istraživao je pak, u dogovoru s Benediktom XVI., pitanja koja su, po mišljenju pape Franje, vrlo važna: od odnosa između vjere i pravnoga razuma do krize pravnoga pozitivizma i sukoba prouzročenih neograničenim proširenjem subjektivnih prava; pa sve do ispravnoga shvaćanja ostvarivanja vjerske slobode u kulturi koja teži tomu da potisne vjeru u privatnu sferu.

„Papa Benedikt je te teme uvijek smatrao središnjima u dijalogu vjere sa suvremenim društvom. Profesor Weiler nije samo proveo temeljita istraživanja o njima, nego je također zauzimao odvažna stajališta u potrazi za konsenzusom o temeljnim vrijednostima i prevladavanju sukobā za opće dobro. Znak je velike nade da se u tomu židovski i kršćanski vjernici mogu ujediniti“, rekao je Sveti Otac.

Stoga je dodjela nagrade za papu Franju razlog za radost.

„U teškom trenutku, u kojem je bilo dovedeno u pitanje, papa Benedikt je odlučno i ponosno istaknuo da je od samoga početka cilj njegova osobnog teološkog rada bilo dijeljenje i promicanje svih koraka pomirenja između kršćana i Židova počevši od Sabora. Ja sam pak nastavio u tom pravcu, s daljnjim koracima, u duhu dijaloga i prijateljstva sa Židovima koji me uvijek poticao tijekom moje službe u Argentini“, zaključio je papa Franjo.