Dijalog s pripadnicima drugih religija svojstven je naravi i pozivu univerzalne Crkve, podsjetio je Papa u govoru održanom na engleskom jeziku, pozivajući se na riječi Benedikta XVI. koje je napisao prije trinaest godina u svojoj postsinodskoj pobudnici Ecclesia in Medio Oriente. I oni zahtijevaju, pojasnio je papa Lav XIV., da se Crkva zauzme u dijalogu s pripadnicima drugih religija.

Pozivajući se na tekst postsinodske pobudnice, Papa je podsjetio da se na Bliskom istoku taj dijalog temelji na duhovnim i povijesnim vezama koje ujedinjuju kršćane, Židove i muslimane. To je dijalog koji nije prvenstveno određen pragmatičkim, političkim ili društvenim mišljenjima, nego temeljnim teološkim pitanjima koja se odnose na vjeru.

Potom je opisao kako zvonici i minareti tamo stoje jedan pokraj drugoga, upravo kao što su različite vjere pozvane surađivati ​​jedna uz drugu, uzdižući zajedno milosrdnom Stvoritelju neprestanu molitvu za Božji dar mira. Dugotrajni i slojeviti sukobi na Bliskom istoku mogu biti obeshrabrujući, primijetio je Papa, no usred tih borbi, nada i ohrabrenje mogu se pronaći kada se usredotočimo na ono što nas ujedinjuje: našu zajedničku čovječnost i našu vjeru u Boga ljubavi i milosrđa. „Strah, nepovjerenje i predrasude ovdje nemaju posljednju riječ, a jedinstvo, pomirenje i mir uvijek su mogući“, istaknuo je Papa.

Moguće je živjeti zajedno u poštovanju i dijalogu

Papa Lav XIV. je u toj prigodi spomenuo i šezdesetu obljetnicu Deklaracije Nostra Aetate, koja je, kako je rekao, otvorila novi horizont, ističući da istinski dijalog, nadahnut božanskom ljubavlju, obuhvaća sve ljude dobre volje i odbacuje predrasude, diskriminacije i progon, potvrđujući jednako dostojanstvo svakog ljudskog bića. „To je, dakle, misija koja ostaje nepromijenjena u povijesti ove voljene zemlje: svjedočiti trajnu istinu da kršćani, muslimani, Druzi i bezbrojni drugi mogu živjeti zajedno, gradeći zemlju ujedinjenu poštovanjem i dijalogom“, dodao je.

Papino povjerenje proizlazi iz Evanđelja koje sadrži priče o Isusovom životu na području današnjega južnog Libanona, u okolici Tira i Sidona. Spomenuo je, primjerice, susret sa Sirofeničankom, majkom o kojoj govori evanđelist Marko. „Poniznost, pouzdanje i ustrajnost svladavaju svaku prepreku i susreću se s bezgraničnom Božjom ljubavlju“, rekao je Papa, uvjeren da Libanon utjelovljuje upravo to povijesno stajalište.

Sliku masline – stilizirani primjerak postavljen u pozadini na tom važnom događaju Papinog putovanja u Libanonu – simbola mira i suživota, Papa je iskoristio kako bi istaknuo izvanrednu sposobnost otpornosti i nade koja nikada ne smije napustiti libanonski narod. „U sve više međusobno povezanom svijetu, pozvani ste biti graditelji mira: boriti se protiv netolerancije, prevladati nasilje i ukloniti isključenost, osvjetljavajući put prema pravednosti i skladu za sve kroz svjedočanstvo vaše vjere“, istaknuo je Sveti Otac, a izvijestio je Vatican News.