„Uvjeren sam da je dijalog između vjernikâ i nevjernikâ o temeljnim pitanjima etike, znanosti i umjetnosti, te o traženju smisla života, put za izgradnju mira i za cjeloviti ljudski razvoj”, istaknuo je papa Franjo u svom govoru sudionicima inicijative „Minerva Dialogues”, koja okuplja niz stručnjaka kako bi promicali veću svijest i razmotrili društveni i kulturni utjecaj digitalnih tehnologija, posebno umjetne inteligencije, te kako bi omogućili ozbiljnu i uključivu raspravu također otvorenu vjerskim vrijednostima, o odgovornoj uporabi tehnologija.

Tehnologija treba biti usredotočena na čovjeka i usmjerena na dobro

Napomenuvši da je tehnologija od velike pomoći čovječanstvu, Papa je istaknuo, kako stoji u enciklici Laudato si’ da u blagodatima znanosti i tehnike proizlazi dokaz kreativnosti ljudskoga bića, kao i plemenitosti njegova poziva da odgovorno sudjeluje u Božjem kreativnom djelovanju. U toj perspektivi – dodao je – razvoj umjetne inteligencije i strojnoga učenja može dati blagotvoran prinos budućnosti čovječanstva – koji ne treba odbaciti – pod uvjetom da se djeluje etički i odgovorno.

Sveti je Otac zahvalio onima koji se zauzimaju da tehnologija bude usredotočena na čovjeka i usmjerena na dobro, te da postoji suglasnost o razvojnim procesima osmišljenima u skladu s vrijednostima uključenosti, transparentnosti, sigurnosti, jednakosti, povjerljivosti i pouzdanosti.

Potreban uključiv dijalog usmjeren na promicanje ljudskoga dostojanstva

Međutim, valja uzeti u obzir veliku pluralnost političkih sustava, kultura, tradicija, filozofskih i etičkih shvaćanja te vjerskih uvjerenja – primijetio je papa Franjo te istaknuo: „Samo uključiv dijalog, u kojemu ljudi zajedno traže istinu, može dovesti do istinske suglasnosti; to se može dogoditi ako dijelimo uvjerenje da ‘u samoj stvarnosti ljudskih bića i društva postoji niz osnovnih struktura koje podupiru njihov razvoj i njihov opstanak’. Temeljna vrijednost koju trebamo prepoznati i promicati jest dostojanstvo ljudske osobe”.

Digitalne tehnologije i nejednakosti

Papa je stoga potaknuo da se urođeno dostojanstvo svakog muškarca i svake žene učini ključnim mjerilom u vrjednovanju novih tehnologija, koje su s etičkoga gledišta valjane ako pomažu očitovanju tog dostojanstva i jačanju njegova izražaja na svim razinama ljudskoga života. „Zabrinjava me to što se čini kako do sada prikupljeni podatci pokazuju da su digitalne tehnologije pridonijele povećanju nejednakostî u svijetu. Ne samo razlike u materijalnom bogatstvu, koje su također važne, nego i one u pristupu političkom i društvenom utjecaju”.

Društvene i gospodarske odluke ne smiju isključivati milosrđe

Valja se, međutim, pitati – prema Papinim riječima – postoji li, među ostalim, opasnost da povećanje nejednakosti ugrozi naš osjećaj ljudske i društvene solidarnosti, jer cilj je da rast znanstvenih i tehnoloških inovacija prati veća jednakost i društvena uključenost. Lažna koncepcija meritokracije može potkopati pojam ljudskoga dostojanstva – upozorio je Papa – jer postoji rizik shvaćanja gospodarske prednosti nekolicine kao zarađene ili zaslužene, dok se siromaštvo mnogih, u određenom smislu, vidi kao njihova krivnja, te stoga „ako je siromaštvo krivnja siromašnih, bogati su izuzeti od toga da nešto učine“.

„Koncept ljudskoga dostojanstva zahtijeva od nas da prepoznamo i poštujemo činjenicu da se temeljna vrijednost osobe ne može mjeriti skupom podataka. U procesima donošenja društvenih i gospodarskih odluka trebamo biti oprezni u povjeravanju prosudbâ algoritmima koji obrađuju prikupljene podatke, često prešućujući istinu, o pojedincima i njihovim karakteristikama te njihovu ponašanju u prošlosti”.

Može se dogoditi da podatci budu kontaminirani društvenim predrasudama i predodžbama – primijetio je Papa te potaknuo da se ne rabi prošlo ponašanje pojedinca kako bi se uskratila prilika za promjenu, rast i prinos društvu. „Ne možemo dopustiti da algoritmi ograničavaju ili uvjetuju poštovanje ljudskoga dostojanstva, niti da isključuju suosjećanje, milosrđe, oprost i, ponajviše, otvorenost nadi u promjenu osobe”.

Uključivi dijalog nas potiče da u različitosti vidimo bogatstvo

Papa Franjo je uvjeren da samo istinski uključivi oblici dijaloga mogu omogućiti mudro razlučivanje načina na koji umjetnu inteligenciju i digitalne tehnologije valja staviti u službu ljudske obitelji. Stoga je podsjetio na biblijsku priču o Babilonskoj kuli koja se često koristi kako bi se upozorilo na pretjerane ambicije znanosti i tehnologije, koje mogu dovesti do teške društvene nepravde.

One različite jezike, nakon Božje intervencije – napomenuo je Papa – valja shvaćati kao novu mogućnost jer potiču da se razlike i različitost smatraju bogatstvom, jer uniformnost ne dopušta rast. Različitost, naprotiv, zahtijeva da zajedno učimo jedni od drugih i da ponizno ponovno otkrijemo istinsko značenje i opseg našega ljudskog dostojanstva, jer različitosti potiču kreativnost – istaknuo je papa Franjo, a prenosi Vatican News.