Papa: Migranti su blagoslov za Crkve u Europi
FOTO: Vatican Media//Papa Franjo i sudionici skupa „Talijani u Europi i kršćansko poslanje“
Vatikan (IKA)
Sveti Otac Franjo primio je u četvrtak 11. studenoga sudionike skupa „Talijani u Europi i kršćansko poslanje“ koji su organizirale Talijanske katoličke misije u Europi, izvijestila je hrvatska redakcija Vatican Newsa.
U svjetlu latinoameričkoga iskustva mogao sam ustvrditi da su doseljenici, ako im se pomogne integrirati se, blagoslov, bogatstvo i dar koji potiče društvo na razvoj, rekao je papa Franjo, citirajući odlomak iz enciklike „Fratelli tutti“.
Papa je u govoru spomenuo tragediju koja se dogodila 2016. godine u Belgiji, u zračnoj luci Zaventem, kada su u terorističkim napadima, za koje je odgovornost preuzela samozvana Islamska država, poginule 32 osobe. Oni koji su to učinili, rekao je Papa, bili su Belgijanci, ali djeca neintegriranih, getoiziranih migranata. Stoga je istaknuo korake koje valja poduzeti kako bi se odgovorilo na izazove koje postavljaju migracije, a oni se podudaraju sa četiri glagola: primiti, pratiti, promicati i integrirati.
Emigranti, ako su uključeni u projekte integracije, mogu biti blagoslov i za Europu, za Crkve u Europi, istaknuo je Papa te podsjetio: Ne zaboravimo, primjerice, da je sveta Francesca Saverio Cabrini, redovnica iz Lombardije, emigrantica među emigrantima, bila prva svetica državljanka Sjedinjenih Američkih Država. Istodobno, primijetio je, migracije su pratile i mogu, kroz susrete, odnose i prijateljstvo, poduprijeti ekumenski hod u različitim europskim zemljama u kojima vjernici većinom pripadaju reformiranim ili pravoslavnim zajednicama.
Osvrnuvši se na temu njihova susreta papa Franjo je istaknuo tri stvari koje im mogu pomoći danas, kao i u budućnosti. Prva se odnosi na mobilnost, na migracije. Često migrante vidimo kao ‘druge’ u odnosu na nas, kao strance, primijetio je. Zapravo, čitajući podatke o toj pojavi, otkrivamo da su migranti važan dio ‘nas’, osim što su, u slučaju talijanskih iseljenika, nama bliske osobe: naše obitelji, naši mladi studenti, oni s diplomom, nezaposleni, naši poduzetnici. (…) To je stvarnost koju osjećam posebno bliskom, budući da je i moja obitelj emigrirala u Argentinu. Važno je, dakle, to ‘mi’ kako bismo tumačili mobilnost, istaknuo je Papa.
Drugo se Papino razmišljanje odnosi na Europu. Tumačenje talijanske emigracije na europskom kontinentu treba nas činiti sve svjesnijima da je Europa zajednički dom, rekao je Papa. Ni Crkva u Europi ne može ne uzeti u obzir milijune emigranata, talijanskih i iz drugih zemalja, koji obnavljaju lice gradova, lice zemalja. Istodobno njeguju san o ujedinjenoj Europi, sposobnoj prepoznati zajedničke korijene i radovati se raznolikosti koja ju nastanjuje (Fratelli tutti, 10), napomenuo je papa Franjo navodeći riječi iz enciklike Fratelli tutti. Lijep je to mozaik koji ne valja nagrditi ili pokvariti predrasudama ili mržnjom prikrivenom namještenom pristojnošću. Europa je pozvana obnoviti danas svoj poziv na solidarnost u supsidijarnosti.
Treće razmišljanje odnosi se na svjedočanstvo vjere zajednica talijanskih iseljenika u europskim zemljama, napomenuo je Papa. Zahvaljujući njihovoj ukorijenjenoj pučkoj religioznosti prenosili su radost evanđelja, učinili su vidljivom ljepotu otvorenih i gostoljubivih zajednica, dijelili su hod lokalnih kršćanskih zajednica. Stil zajedništva i poslanja obilježio je njihovu povijest, i nadam se da će moći oblikovati i njihovu budućnost. Riječ je o prekrasnoj niti koja nas veže za sjećanje na naše obitelji. Kako da ne mislimo na naše djedove i bake koji su emigrirali, i na njihovu sposobnost da budu plodonosni i u kršćanskom životu? To je baština koju valja čuvati i njegovati, te pronalaziti načine koji nam omogućuju oživjeti navještaj i svjedočenje vjere. To, prema Papinim riječima, uvelike ovisi o dijalogu među generacijama, posebno između djedova i baka i unuka.
Osvrćući se na međugeneracijski dijalog, Papa je istaknuo da je vrlo važno da mladi ostanu privrženi korijenima; upravo je, kako je rekao, u trenutku kada žive u drugim europskim kontekstima, dragocjena limfa koju crpe iz korijena, od djedova i baka, limfa ljudskih i duhovnih vrijednosti. Na kraju je podsjetio na svjedočanstva iz prošlosti koja mogu osvijetliti sadašnjost i budućnost. Neka blaženi biskup Giovanni Battista Scalabrini, čije je djelovanje među migrantima jačalo poslanje Crkvi u Italiji, i sveta Francesca Cabrini, zaštitnica migranata, vode i štite vaš hod u Crkvama u Europi za novo, radosno i proročko naviještanje evanđelja, zaključio je papa Franjo.