Naime, 8. lipnja 2014. papa Franjo je zajedno s tadašnjim predsjednicima Izraela i Palestine – Shimonom Peresom i Mahmoudom Abbasom – te s ekumenskim carigradskim patrijarhom Bartolomejem, molio i zasadio drvo masline za mir.

Papa je sada, deset godina kasnije, molio Gospodina da državni čelnici i sukobljene strane nađu put mira i jedinstva. „Svi mi moramo raditi i posvetiti se postizanju trajnog mira, gdje Država Palestina i Država Izrael mogu živjeti jedna uz drugu, rušeći zidove neprijateljstva i mržnje. Svi moramo njegovati Jeruzalem kako bi postao grad bratskog susreta kršćana, Židova i muslimana, zaštićen posebnim međunarodno zajamčenim statusom“, rekao je.

S njim su u Vatikanskim vrtovima sada bili rabin Alberto Funaro, glavni tajnik Talijanskog islamskog kulturnog centra Abdellah Redouane te izraelski i palestinski veleposlanici pri Svetoj Stolici.

U svome govoru, Papa je poručio da je prijevara misliti kako „rat može riješiti probleme i donijeti mir“. Naprotiv, poručio je kako „trebamo biti budni i kritični prema ideologiji koja je danas nažalost dominantna, koja tvrdi da su sukobi, nasilje i razdor dio normalnog funkcioniranja društva”.

Nadalje je poručio kako misli na sve koje pate u Izraelu i Palestini, na kršćane, židove i muslimane. Ponovio je i svoj apel za prekidom vatre:  „Razmišljam kako je hitno da se iz ruševina Gaze konačno pojavi odluka o zaustavljanju oružja”, rekao je, te prisjetivši se obitelji izraelskih talaca, zamolio da „budu pušteni što je prije.“ Pozvao je na zaštitu palestinskog stanovništva kako bi mogli „primiti svu potrebnu humanitarnu pomoć“, te da se domovi tolikih raseljenih osoba što prije izgrade „kako bi im se mogli vratiti u miru“.

Sveti Otac je na poseban način izrazio blizinu Palestincima i Izraelcima koji se, usred suza i patnje „i dalje nadaju dolasku novoga dana i trude donijeti zoru mirnog svijeta”. Zamolio je Gospodina da u svome milosrđu usliši molitvu okupljenih i udijeli im dar mira.

„Uistinu, mir se ne postiže samo pisanim sporazumima ili ljudskim i političkim kompromisima”, nego se „rađa iz preobraženih srdaca, a nastaje kada svatko od nas susretne i dotakne Božja ljubav, koja rastvara našu sebičnost, razbija naše predrasude i daje nam okus i radost prijateljstva, bratstva i međusobne solidarnosti. Ne može biti mira ako ne dopustimo samom Bogu da najprije razoruža naša srca, učini ih gostoljubivim, suosjećajnim i milosrdnim”, zaključio je papa Franjo.

Sanjarenje o miru donosi neočekivanu radost – osjećamo se dijelom jedne ljudske obitelji. Prisjećajuči se susreta izraelskog i palestinskog oca tijekom svog apostolskog pohoda Veroni, Papa je poručio: „To je ono što Izrael i Palestina trebaju: zagrljaj mira!“, prenosi Vatican News.