“Sve narode, i one najmanje i najslabije, moćnici moraju poštovati u njihovu identitetu i u njihovim pravima, osobito u pravu da žive na vlastitoj zemlji; i nitko ih ne može primorati na prisilno progonstvo”.

Tim se riječima papa Lav XIV., na francuskom jeziku, obratio izaslanstvu Grupe za izbjeglice iz Chagosa, koja se zauzima za povrat arhipelaga Republici Mauricijus, a koje je danas, 23. kolovoza, primio u Vatikanu. Taj je proces zaključen u svibnju 2025. potpisivanjem ugovora od strane Ujedinjenoga Kraljevstva, kojim je predviđeno ustupanje otočja toj afričkoj zemlji, uz održavanje američke vojne baze na otoku Diego Garcia u Indijskom oceanu. Prema Papinim riječima, riječ je o ohrabrujućem znaku koji ima simboličku snagu na međunarodnoj sceni.

Papa Lav XIV. podsjetio je na ohrabrenje pape Franje tijekom susreta u lipnju 2023., kada ih je pozvao da nastave pregovore, te je izrazio zadovoljstvo postignutim sporazumom koji je – kako je rekao – značajan korak prema povratku kući. “Zahvaljujem svim osobama uključenih strana koje su, otvorivši svoje srce, razumjele patnju vašega naroda i postigle taj sporazum”, rekao je Papa, te primijetio kako su dijalog i poštivanje odluka međunarodnoga prava – na što je već papa Franjo poticao po povratku s Mauricijusa – konačno ispravili tešku nepravdu.

“Odajem priznanje odlučnosti naroda Chagosa, a posebno žena, u mirnom ostvarivanju svojih prava”.

Izrazivši nadu da će se povratak odvijati u najboljim mogućim uvjetima, Papa je zajamčio zauzimanje i prinos, osobito duhovni, mjesne Crkve, koja je bila prisutna i u danima kušnje.

“Godine progonstva prouzročile su vam mnogo patnje. Iskusili ste siromaštvo, prezir i isključenost. Neka Gospodin, u perspektivi bolje budućnosti, izliječi vaše rane i daruje vam milost oprosta onima koji su vam nanijeli zlo. Potičem vas da odlučno gledate u budućnost”.

Arhipelag otočja Chagos, smješten u Indijskom oceanu, britanski je prekomorski teritorij od 1965., kada je Mauricijus pristao na odcjepljenje u zamjenu za neovisnost. Nekoliko godina kasnije postao je strateška ispostava kada je na otoku Diego Garcia osnovana američka vojna baza, koja je sedamdesetih godina prošloga stoljeća bila uključena u vojne operacije u Vijetnamu, a kasnije i u Afganistanu i Iraku. Ukupno je približno dvije tisuće ljudi bilo prisiljeno na izgnanstvo kako bi se omogućila izgradnja baze.

Slučaj je tijekom godina dospio pred brojne britanske sudove, a 2019. godine Međunarodni sud pravde u neobvezujućoj presudi ocijenio je zadržavanje suvereniteta Ujedinjenoga Kraljevstva nad arhipelagom “nezakonitim”. Iste godine Opća skupština Ujedinjenih naroda velikom je većinom usvojila zahtjev da arhipelag bude vraćen Mauricijusu, dok je 2021. i Pomorski sud Ujedinjenih naroda presudio u korist povratka. Pregovori su započeli 2022. godine, a potpisivanjem ugovora u svibnju 2025. to je pitanje konačno okončano, izvijestio je Vatican News.