Da povjesničari imaju „specifičan doprinos“ u dijalogu između Crkve i suvremenoga svijeta, rekao je papa Franjo članovima Papinskog odbora za povijesne znanosti koje je primio u audijenciju tijekom njihova plenarnoga sastanka. Sveti Otac istaknuo je njihovu „međunarodnu dimenziju i multikulturnu dinamiku“, kao i njihovu „predanost traženju povijesne istine na globalnoj razini“. Rekao je da „obogaćujući“ pristup Papinskoga odbora za povijesne znanosti može pridonijeti „kulturnoj diplomaciji“, potrebnoj u suočavanju s tekućim globalnim sukobom i pozvao članove da „otvore horizonte dijaloga gdje možete donijeti svjetlo nade Evanđelja.“

Kako je izvijestio Vatican News, papa Franjo istaknuo je „blizinu“ koja postoji između povjesničara i Crkve, bliskost koja se temelji na zajedničkom traženju istine i služenju istini. Citirajući papu Pavla VI., papa Franjo je rekao: „Crkva hoda kroz povijest, sa ženama i muškarcima svih dobi, i ne pripada nijednoj kulturi, već želi oživjeti srce svake kulture krotkim i hrabrim svjedočenjem Evanđelja, da se zajedno gradi civilizacija susreta.“

Podsjetivši da ove godine Papinski odbor za povijesne znanosti slavi 70. obljetnicu osnutka, papa Franjo izrazio je nadu da će ih proučavanje povijesti, poput Crkve, učiniti „stručnjacima za čovječanstvo i slugama čovječanstva.“

Član Papinskoga odbora za povijesne znanosti Iz Hrvatske akademik Marin u izjavi za Informativnu katoličku agenciju je rekao: „Premda sam i prije i za vrijeme veleposlaničkoga mandata pri Svetoj Stolici, kao i nakon njegova isteka, bio niz puta u izravnim susretima s trojicom papa – Ivanom Pavlom II., Benediktom XVI. i Franjom – ipak je svaki put iznova to veliki doživljaj. Tako je bilo i jutros, u okviru audijencije za Papinski odbor za povijesne znanosti koji slavi 70 godina od osnutka. Član sam toga Odbora, prvi i jedini iz Hrvatske, imenovan od pape Franje. Osobno sam posebno doživio njegove riječi s naglaskom na potrebi povijesnih istraživanja bez ikakvih ideoloških pretpostavka, kao i prikladnosti njihovih svojevrsnih povezanosti s diplomatskim nastojanjima, jer je to upravo bio put koji sam u svom radu želio da bude i moj. A on je i danas takav, primjerice sad u Rimu, gdje sam istovremeno gostujući znanstvenik u velikom francuskom arheološko-povijesno-filološkom institutu École française de Rome u Palači Farnese, gdje je slikao i naš Julije Klović.“