Kritički osjećaj, zdravo suočenje, dijalog – tri su oslonca za stvarnu cjelovitu ljudsku formaciju, koji se, međutim, ne mogu uistinu razvijati bez četvrtog, bez slobode. U suprotnom bi se mogle ponovno predlagati zastarjele sheme, sveučilišno naslijeđe prosvjetiteljstva, koje zapravo puni glave mladih idejama, ne čineći ih potpunima u njihovu prinosu društvu, slobodnima od ideologija koje uskraćuju univerzalno viđenje stvari – istaknuo je papa Franjo obraćajući se rektorima 13 javnih, državnih i ne državnih, sveučilišta Rima i pokrajine Lacij.

Prema Papinim riječima zadaća je sveučilišta, zadaća velike odgovornosti, u ovom posebnom povijesnom trenutku – između pandemije, svjetskoga rata koji je započeo „u dijelovima“, a sada se čini – kako je rekao – da neće biti u dijelovima, globalnoga ekološkog pitanja, sve većih nejednakosti; sve to zahtijeva značajno ulaganje u obrazovanje.

Trebamo reći istinu: u krizi smo – rekao je te dodao – Kriza nije loša stvar; kriza je dobra; daje da rastemo. Međutim, opasno je kada se kriza pretvori u sukob, jer sukob je zatvoren i uništava. Stoga moramo naučiti živjeti u krizi, te poučiti mlade živjeti u krizi i prebroditi ju kako se ne bi pretvorila u sukob.

Mladi nas podsjećaju na naše obveze – primijetio je Papa. Stoga je upravo sada trenutak za značajno ulaganje u odgoj. Zbog toga se razvija Globalni sporazum o obrazovanju, projekt zajedničkoga rada na globalnoj razini, koji uključuje brojne sugovornike, od velikih religija do međunarodnih institucija i pojedinačnih odgojnih ustanova.

Potpisujući u tom duhu dokument o ljudskom bratstvu u Abu Dhabiju 4. veljače 2019., složili smo se da nam je na srcu cjelovita formacija koja je sažeta u spoznaji sebe, vlastitoga brata, svega stvorenoga i nadnaravnoga – napomenuo je Papa te dodao. To je, konkretno, horizont mira, koji danas s pravom tražimo i za koji intenzivno molimo; dakle, istinskoga i cjelovitog razvoja, koji nije moguće izgraditi drugačije nego kritičkim osjećajem, slobodom, zdravim suočavanjem i dijalogom.

Ta vrsta formacije pomaže mladima otvoriti se horizontu mira, uz ljudsko i univerzalno sveučilišno obrazovanje. Neka sveučilišta često – mislim na neka koja sam upoznao – nastavljaju sa sveučilišnim naslijeđem prosvjetiteljstva, odnosno to znači puniti glavu idejama, a to ne pomaže – istaknuo je Papa. Valja obrazovati izražavanjem glave, srca i ruku; tako se raste u društvu.

Papa smatra da treba mnogo učiniti kako bi se osigurao tehnološki i znanstveni razvoj, te kako bi se zajamčila ljudska održivost. Velike promjene zahtijevaju preispitivanje naših gospodarskih, kulturnih i društvenih modela, kako bismo vratili središnju vrijednost ljudske osobe. Sâm pojam ‘sveučilište’ označava zajednicu, ali i ideju o sukladnosti spoznaja, u traženju koje daje istinu i smisao dijalogu među svim muškarcima i ženama u svijetu.

Sveučilišta mogu pridonijeti usklađujući najbolju intelektualnu i moralnu energiju – napomenuo je Papa te primijetio kako studenti danas nisu zadovoljni prosječnošću, jednostavnim ponavljanjem podataka ili stručnim usavršavanjem bez horizonta. Stoga je potaknuo rektore da slušaju studente, profesore, ali i društvenu i institucionalnu stvarnost te pozvao na ulaganje u svrhu ljudskoga razvoja istraživanja, kako bi se osposobili mladi, sposobni unijeti nešto novo u svijet rada i u društvo, kao i na pozornost da svi koji to zaslužuju, a nemaju sredstava, mogu u potpunosti ostvariti svoje pravo na studij i usavršavanje.

Papa, osim toga, traži da se prime studenti, istraživači i profesori žrtve progona, ratova i diskriminacija u više zemalja svijeta te da se potaknu „oblici ‘učenja-služenja’ zajednici“, kako bi studenti, suočeni sa siromaštvom te egzistencijalnim i društvenim periferijama, dali novi smisao i vrijednost svojoj formaciji, koja nije nikada odvojena od života, ljudi i društva.

Želim da vaše zajednice budu žive, transparentne, aktivne, gostoljubive, odgovorne, u plodnoj klimi suradnje, razmjene i dijaloga, vrjednujući sve i svakoga. Da možete tumačiti i suočiti se s tom epohalnom promjenom razmišljajući i razlučujući, bez ideoloških predrasuda, bez straha ili bijega ili, još gore, konformizama. U tomu preporučujem da budete pozorni na ideologije. Ideologije uništavaju jer nam pokazuju samo jedan put, a zatvaraju univerzalnu panoramu – istaknuo je Papa. Ideologije uništavaju čovječnost osobe, oduzimaju joj srce, oduzimaju joj poetsku sposobnost, kreativnost (…) I u Crkvi katkada imamo mnogo ideologija, koje nisu dobre.

Na kraju je papa Franjo podsjetio na usku vezu između Crkve i sveučilišta; naime, Bonifacije VIII. je 1303. godine ustanovio Studium Urbis, Rimsko sveučilište. Riječ je o vrlo starom i konsolidiranom odnosu, u razlikovanju i suradnji, koji – prema Papinim riječima – valja jačati u odgovornoj i održivoj izgradnji razvojnih putova. Govor je završio primjećujući kako moto sljedećega Jubileja 2025. godine, „Hodočasnici nade“, može izraziti to konvergentno zauzimanje i težnju prema zajedničkim ciljevima života, dobra i bratstva.