Papa: Treba pronaći misionarski entuzijazam i osmisliti hrabre korake
Audijencija u sali Klementini u Apostolskoj palači (Vatican Media)
Papa Franjo primio je 9. veljače prijepodne u privatnu audijenciju oko 400 predavača i studenata Papinske akademije Alfonsiane, poslijediplomskog sveučilišnog instituta moralne teologije koji su 1949. godine u Rimu utemeljili redemptoristi.
U svjetlu 70-godišnje povijesti tog instituta, Papa je potaknuo njegove članove da gledaju naprijed i pronađu misionarski entuzijazam te osmisle hrabre korake kako bi odgovorili na očekivanja Božjega naroda, upravo u kontekstu obnove na koju poziva apostolska konstitucija „Veritatis gaudium”. Tu nije riječ samo o reviziji statuta i studijskih planova, već o obnovi čitavoga akademskog života, čemu pogoduju i mogućnosti koje istraživanju i podučavanju nudi informatički razvoj.
Moramo se čuvati od pretjerane idealizacije, rekao je Papa i dodao da je iznad svega potrebno imati sluha za patnju i nadu onih koje brojne grešne strukture i dalje osuđuju na nesigurnost, siromaštvo i marginalizaciju.
To nije svijet koji treba osuditi, nego liječiti i osloboditi, nasljedujući u djelovanju Krista milosrdnoga. Riječi moralne teologije moraju biti oblikovane milosrdnom logikom koja omogućuje da ih se učinkovito shvati kao riječi života u punini. One su zapravo odjek Isusovih riječi da nije došao svijet osuditi, nego spasiti (Iv 12,47), da je volja njegova Oca da imaju život u izobilju (Iv 10,10) te da imaju puninu njegove radosti u sebi (usp. Iv 17,13).
Premda je istina da se mora čuvati cjelovitost crkvenog moralnog nauka, posebna pažnja treba se posvetiti isticanju i poticanju na najviše i najvažnije vrijednosti Evanđelja, a posebice na primat ljubavi kao odgovor na inicijativu Božje bezuvjetne ljubavi.
S apostolom Pavlom moralna teologija pozvana je pomoći svima da dožive zakon Duha koji daje život u Isusu Kristu i oslobađa od zakona grijeha i smrti, istaknuo je Sveti Otac, prenosi Vatican News.
Papa je također upozorio na potrebu nadvladavanja individualističke etike, naglašenu na II. vatikanskom saboru, te kazao da nas dosad poduzeti koraci moraju potaknuti da se suočimo s novim i ozbiljnim izazovima koji proizlaze iz brzine kojom se razvija naše društvo. Pritom je upozorio na sve izraženiju prevlast logike konkurentnosti i zakona jačega, koja ljudsko biće smatra potrošačkim dobrom koje se može iskoristiti, a zatim odbaciti, označavajući time početak kulture odbacivanja. Isto se mora reći i za vapaj zemlje koju se nasilno iskorištava i ranjava na brojne načine.
Za ekologiju nezaobilazna je odgovornost svake osobe i svakog naroda. Moralno istraživanje pozvano je na dijalog i zajedničko zalaganje u odnosu na nove mogućnosti u biomedicinskim znanostima. Međutim, iskreno svjedočanstvo o bezuvjetnoj vrijednosti svakog života nikada ne smije izostati, uporno ponavljajući da smo pozvani solidarno i vjerno preuzeti odgovornost upravo za najslabiji i nezaštićeni život, upozorio je Sveti Otac.