To su mons. Vasile Aftenie, mons. Valeriu Traian Frenţiu, mons. Ioan Suciu, mons. Tit Liviu Chinezu, mons. Ioan Bălan, mons. Alexandru Rusu i kardinal Iuliu Hossu.

U propovijedi se osvrnuo na njihov herojski život i istaknuo kako su radije žrtvovali svoj život nego li slobodu savjesti, koju im je nametnuo ondašnji režim. Papa nije ni ovog puta spomenuo komunizam, već se služio pojmovima “ateistička ideologija” i “diktatura”. Ovo mjesto podsjeća, prema Papinim riječima, na jedinstvo rumunjskog naroda, koje se ostvaruje u različitostima vjerskih iskustava. To je neprocjenjivo duhovno bogatstvo, koje obogaćuje i obilježava rumunjsku kulturu i identitet. Novi blaženici su trpjeli i žrtvovali svoje živote, boreći se protiv neliberalnih i prisilnih mjera ideološkog sustava, koji nije poštivao temeljna ljudska prava. U ono vrijeme katolička zajednica bila je izložena teškim iskušenjima diktatorskog i ateističkog režima. Svi biskupi grkokatoličkog i latinskog obreda bili su pozatvarani. Sedmorica novih blaženika bila su odvedena u zatvor 25. listopada 1948. godine gdje su i umrli i pokopani u zajedničke rovove kako bi se spriječilo vjernike da ih se spominju. Među njima je bio i kardinal Iuliju Hossu, koji je odlučio ostati uz svoje vjernike, odustajući od premještaja u Rim i od podjele kardinalskog šešira, kojeg mu je ponudio Pavao VI. Na obzorju papa Franjo vidi Europu, kojoj prijete slične, ako ne i gore nove opasnosti, kao što je velika i brza sekularizacija, liberalizam i konzumizam.”I danas se pojavljuju nove ideologije koje se podmuklo nastoje nametnuti i iskorijeniti u ljudima bogatu kulturnu i vjersku tradiciju. Ideološke kolonizacije koje preziru osobne, životne i obiteljske vrednote, nanose štetu svojim ateističkim prijedlozima kao što su činili i oni prošli posebno među mladima i djecom, ostavljajući ih bez korijena”, rekao je Papa i primjetio kako ljubav pobjeđuje sva ideološka tlačenja. Rumunjskim je vjernicima preporučio da budu čvrsti svjedoci slobode i milosrdni kao što su bili ovi blaženici. Sada se mi moramo boriti protiv tih novih ideologija, prenoseći suvremenicima svjetlo Evanđelja, rekao je Sveti Otac.

Nakon mise i prije molitve Kraljice neba Papa se još jednom osvrnuo na svjedočanstvo grkokatoličke Crkve, zahvalio za srdačan doček i odvijanje posjeta te povjerio Rumunjsku i njezine vjernike Majci Božjoj, moleći je da pomogne rumunjskom narodu u potrazi za istinskim napretkom i mirom kao i izgradnji sve pravednije i bratskije domovine.

Popodne će se papa Franjo u Blaju susresti sa skupinom Roma.