PAPA U GRUZIJI

Tbilisi, 10. 11. 1999. (IKA) – Neposredno prije slijetanja u zračnu luku glavnoga grada Gruzije Tbilisi, Papa je 8. studenoga putem radija u zrakoplovu novinarima koji su ga pratili na njegovu putovanju komentirao svoje putovanje u dvije zemlje te se prisjetio desete obljetnice pada berlinskog zida. “Na završetku svog putovanja u Aziju žalim od srca zahvaliti svima vama koji ste me pratili. Posebno želim zahvaliti na sretnom završetku azijske Sinode. Zahvaljujem novinarima i ostalim predstavnicima javnih glasila. Stižemo sada na europski kontinent i radostan sam što se dolazak u Gruziju događa u značajnom danu, naime uoči desete obljetnice pada Berlinskog zida koji ohrabruje građenje mostova među narodima, religijama i kulturama”, rekao je Papa novinarima, zahvalivši na kraju također odgovornima i osoblju zrakoplovne tvrtke Air India te je svima podijelio svoj apostolski blagoslov.
U zračnoj luci u Tbilisiju Papu su dočekali gruzijski predsjednik Eduard Ševarnadze, pravoslavni patrijarh Ilija II., apostolski administrator za Kavkaz mons. Giuseppe Pasotto te brojni visoki državni i vjerski predstavnici. Nakon pozdravnih govora predsjednika Ševarnadzea i patrijarha Ilije II., Papa je u svom prvom govoru izrazio želju za jedinstvom kršćana te je govorio o zadaći uspostave mira na kavkaskom području i desetoj obljetnici pada Berlinskog zida. “Dolazim s uvjerenjem da ćemo u osvit trećeg tisućljeća kršćanstva morati graditi nove mostove kako bismo jednim srcem i jednodušno mogli zajedno naviještati svijetu evanđelje”, rekao je Papa. Govoreći potom o izvanrednom duhovnom bogatstvu Gruzije koje se razvija već punih 15 stoljeća, Papa je istaknuo kako ono potvrđuje vjeru gruzijskog naroda ali i neiscrpnu životnost evanđelja u toj zemlji. Potvrđujući kako kršćanstvo mora pridonijeti budućnosti Gruzije kao što je to činilo u prošlosti, Papa se javno zahvalio predsjedniku Ševarnadzeu, jednom od protagonista pada željezne zavjese između Istoka i Zapada i tvorca ponovnog rađanja također slobode vjeroispovijesti u toj kavkaskoj zemlji. “Ateistička ideologija”, rekao je Papa, “nastojala je oslabiti ili čak ukloniti iz ove zemlje vjeru njezina naroda. Sljedbenici svih religija trpjeli su zbog teškog neprijateljstva. Danas im se moramo diviti i zahvaliti im na svjedočanstvo svojih progonstava”.
Obraćajući se poglavaru gruzijskog pravoslavlja patrijarhu Iliji II., Papa je istaknuo drevnu gruzijsku kršćansku povijest i podsjetio na povijest povezanost Katoličke i Gruzijske pravoslavne crkve. Papin pohod Tbilisiju predstavlja znak nastojanja Svete Stolice za unaprjeđenje zajedništva s Gruzijskom crkvom u ekumenskom smislu.
Katholikos Ilija II. u svome je pozdravu istaknuo nadu da će Papin pohod pridonijeti miru na cijelom Kavkazu. Podsjetio je kako je njegova Crkva uvijek njegovala odnose s kršćanskim svijetom, ističući pritom i težnje svoje zemlje za povezanošću s Europom.
Predsjednik Ševarnadze u svome je pozdravnom govoru ocijenio Papin posjet “povijesnom misijom” i izrazio nadu da će on donijeti veliki duhovni poticaj njegovu narodu. Ševarnadze, koji se i sam tek prije nekoliko godina vratio kršćanstvu, također je istaknuo kako je Gruzija usprkos totalitarizmu sačuvala vjeru.
Nakon svečanosti dočeka, Ivan Pavao II. i Ilija II. posjetili su sjedište Caritasa u Tbilisiju. Drugi Papin pohod zemlji s većinski pravoslavnim stanovništvom (nakon Rumunjske) poslijepodne se nastavio susretima s patrijarhom i članovima Sv. Sinoda u sjedištu patrijarhata kao i pravoslavnoj katedrali u Mzcheti.