„Moralna veličina jedne nacije očituje se ponajprije u njezinoj sposobnosti da podupire, štiti i cijeni život svakoga čovjeka, osobito najranjivijih i onih čija se vrijednost dovodi u pitanje.“ Tim se snažnim riječima Papa obratio sudionicima javne svečanosti koja se 3. srpnja održala u Philadelphiji. Povezan videopozivom iz Vatikana, Papa je u govoru istaknuo da mu je velika čast primiti „Medalju slobode“ (Liberty Medal), koju dodjeljuje National Constitution Center za zalaganje u promicanju sloboda, upravo u godini u kojoj se obilježava 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Američkih Država, utemeljenih potpisivanjem Deklaracije o neovisnosti 4. srpnja 1776. godine. Papi Lavu je medalja uručena u travnju tijekom privatne audijencije u koju je, u Vatikanu, primio delegaciju National Constitution Centra.

Kao sin te velike zemlje, koju su utemeljili ljudi koji su sanjali slobodu i bolji život, Papa se u petak pridružio okupljenima u molitvi za Božji blagoslov za budućnost Amerike, kako bi uzvišeni ideali sadržani na početku Deklaracije o neovisnosti i dalje usmjeravali napredak nacije u jedinstvu, pravednosti i miru.

„Većina nas divila se tvrdnji u Deklaraciji da su svi muškarci i žene stvoreni jednaki te da imaju neotuđiva prava, među kojima su pravo na život, slobodu i sreću“, istaknuo je Sveti Otac te dodao da ta tvrdnja, premda izražena jezikom prosvjetiteljstva, svoje uporište nalazi u poimanju ljudske osobe nadahnutom velikom biblijskom vizijom muškarca i žene stvorenih na sliku Božju. Upravo se u tome nalazi temelj ljudskog dostojanstva, koje prethodi osnutku bilo koje države, kojoj je i cilj sama njegova zaštita, naveo je.

Petrov nasljednik osvrnuo se na proteklih 250 godina američke povijesti, istaknuvši kako je za mnoge narode upravo čvrsta odlučnost da se ostvari plemenita vizija utemeljitelja nacije učinila Ameriku sinonimom slobode. Istodobno je zemlja otvarala svoja vrata useljenicima, omogućujući njima i njihovoj djeci da daju doprinos oblikovanju budućnosti nacije. Pritom je dodao: „Ta ista ljubav prema slobodi nadahnula je Sjedinjene Američke Države da u najmračnijim trenucima prošloga stoljeća, tijekom dvaju svjetskih ratova, uz velike žrtve brane slobodu i izvan svojih granica.“

Papa Lav je također istaknuo da je teški hod prema stvaranju društva koje utjelovljuje te uzvišene ideale slobode i pravednosti zadaća koju svaka nova generacija mora preuzimati, suočavajući se s uvijek novim izazovima. Stoga nam ta povijesna obljetnica pruža priliku da ponovno promislimo o temeljnim načelima na kojima je utemeljena nacija, u nadi da će Amerika uvijek ostati vjerna snu koji joj je priskrbio naziv ‘Zemlja slobodnih i dom hrabrih ljudi’, poručio je Sveti Otac.

Prvo pravo koje su utemeljitelji nacije utvrdili jest pravo na život, nastavio je Papa. Vitalnost jedne zemlje duboko je povezana s vrijednošću koju pridaje ljudskom životu u svim njegovim oblicima i okolnostima, priznajući dostojanstvo koje pripada svakoj ljudskoj osobi već samom činjenicom što postoji, pojasnio je Sveti Otac te dodao: „Moramo nastaviti poštovati vrijednost svakog ljudskog života – poštovanje koje potiče srca ljudi i nadahnjuje zakone koji priznaju i štite taj dar od trenutka začeća do prirodne smrti.“

Drugo pravo svakog čovjeka jest pravo na slobodu. Premda se sloboda često shvaća kao mogućnost da čovjek čini što god želi, istinska sloboda mnogo je dublja, protumačio je Sveti Otac te dodao: „Ona je utemeljena na sposobnosti ljudske osobe da upozna istinu i prione uz ono što je dobro, čak i uz veliku cijenu – žrtvu dobro poznatu mnogima koji su se zauzimali za izgradnju ove zemlje.“

Želja za istinom i slobodom te težnja za srećom i dalje nadahnjuju naraštaje koji si postavljaju temeljna pitanja o smislu života, našoj konačnoj svrsi i Bogu. Odgovori na ta pitanja neizbježno određuju smjer koji nastojimo dati vlastitom životu, napomenuo je Petrov nasljednik te dodao da Amerika već dugo promiče vjersku slobodu potrebnu kako bi svatko mogao odgovorno slijediti glas svoje savjesti u tim pitanjima, bez straha i prisile, kako je zajamčeno Prvim amandmanom Ustava Sjedinjenih Američkih Država.

Riječ je o slobodi koja smatra svetim onaj najdublji dio pojedinca, gdje savjest usmjerava odluke donesene u dubini srca. Upravo ta sloboda jamči i pravo svake osobe da iskazuje štovanje prema vlastitim vjerskim uvjerenjima te pravo pojedinaca, zajednica i udruga da javno očituju svoju vjeru.

Papa je potom istaknuo vrijednost vjerske slobode, iz koje je proizašla američka tradicija međuvjerskog dijaloga i međureligijske suradnje u promicanju općega dobra, kao i njezin doprinos u obogaćivanju rasprava o važnim moralnim i etičkim pitanjima. Pritom je rekao: „Nadam se da će ta tradicija i dalje donositi plodove u javnoj raspravi obilježenoj umjerenošću, poštovanjem tuđih stavova i trajnim nastojanjem da se pronađe zajedničko tlo u promicanju mira i pomirenja, kako u domovini tako i u inozemstvu.“

Sveti Otac nadalje je istaknuo da su oci te zemlje, premda različitog podrijetla, vjere i jezika, uspjeli pronaći zajedničko tlo kako bi gradili bolju budućnost. Načela koja su nadahnula utemeljitelje Amerike, budući da su ukorijenjena u istini o ljudskoj osobi, ujedinila su ih oko zajedničkog cilja i sna. Jedinstvo je dalo snagu tom snu te su, s Božjim vodstvom, nastale Sjedinjene Američke Države, istaknuo je Papa te dodao: „Da bi jedna nacija mogla napredovati, mora biti istinski ujedinjena, ali ne oko ciljeva vezanih uz prolazne inicijative, nego oko ideala koji s vremenom ne blijede.“

Papa Lav XIV. je na kraju izrazio nadu da će načela o kojima su razmišljali – zajedničko ljudsko dostojanstvo, jednakost i prava zajamčena Deklaracijom o neovisnosti – biti izvor takvoga jedinstva te svjetlo za sadašnji trenutak i za godine koje dolaze, izvijestio je Vatican News.