U miru koji proizlazi iz molitve, osjetio sam da bi imalo veliku važnost kad bi nekoliko komadića moći apostola Petra bilo stavljeno uz moći apostola Andrije, tim je riječima u pismu Bartolomeju I., ekumenskom carigradskom patrijarhu, papa Franjo objasnio značenje dara nekoliko komadića moći svetoga Petra, koji je 29. lipnja, na kraju mise svetkovine svetih Petra i Pavla, predao voditelju izaslanstva ekumenskoga patrijarhata, nadbiskupu Jobu di Telmessosu, , objavio je 13. rujna Vatican News.

Povjerovao sam da mi je ta misao došla od Duha Svetoga koji na tako mnogo načina potiče kršćane da ponovno pronađu puno zajedništvo za koje je Isus molio uoči muke, napomenuo je Papa te objasnio: To je gesta koja želi biti potvrda puta koji su naše Crkve prošle kako bi se približile jedna drugoj; puta koji je katkada zahtjevan i težak, ali koji prate očiti znakovi Božje milosti.

Nastavak hoda na tom putu, napisao je papa Franjo u pismu patrijarhu Bartolomeju I., zahtijeva iznad svega duhovno obraćenje i obnovljenu vjernost Gospodinu koji od nas želi veće zauzimanje te nove i hrabre korake. Teškoće i neslaganja ne smiju nas odvratiti od naše dužnosti i naše odgovornosti kršćana, ponajviše kao pastira Crkve, pred Bogom i pred poviješću.

U pismu je Papa podsjetio na povijest pronalaska groba svetoga Petra te istaknuo da je tradicija Rimske Crkve uvijek svjedočila da je apostol, nakon mučeništva u Neronovom cirkusu, bio sahranjen na obližnjem grobištu Vatikanskoga brežuljka, te da je njegov grob ubrzo postao mjesto hodočašćâ. Na mjestu groba car Konstantin je dao podići vatikansku baziliku posvećenu svetom Petru.

U lipnju 1939. godine, neposredno nakon izbora za papu, moj je prethodnik, Pio XII., odlučio započeti iskapanje ispod vatikanske bazilike, koje je u početku dovelo do pronalaženja točnoga mjesta na kojemu je apostol bio sahranjen. Poslije, 1952. godine, ispod glavnoga je oltara u bazilici otkrivena grobna niša u blizini crvenoga zida koji potječe iz 150. godine, prekrivena brojnim dragocjenim natpisima, među kojima je jedan vrlo važan, napisan na grčkom jeziku, a glasi Πέτρος ενι, „Petar je ovdje“.

U toj su niši – nastavio je papa Franjo u pismu – bile kosti koje se opravdano mogu smatrati kostima apostola Petra. Od tih moći, koje se sada čuvaju u nekropoli ispod bazilike svetoga Petra, sveti je papa Pavao VI. devet komadića želio čuvati u privatnoj kapeli papinskoga stana u Apostolskoj palači. Ti su komadići stavljeni u brončani moćnik s natpisom „Ex ossibus quae in Archibasilicae Vaticanae hypogeo inventa Beati Petri apostoli esse putantur“ (Kosti pronađene u zemlji ispod vatikanske bazilike, koje se smatraju kostima svetoga Petra apostola). Upravo sam taj moćnik, objasnio je Papa, želio darovati Vašoj Svetosti i voljenoj carigradskoj Crkvi koju vodite u velikoj odanosti.

Nadahnuće mi je za taj dar, nastavio je Papa, došla dok sam razmišljao o našoj uzajamnoj odlučnosti da zajedno nastavimo ići prema punom zajedništvu, i dok sam zahvaljivao Bogu za do sada postignuti napredak, otkako su se, 5. siječnja 1964. godine, papa Pavao VI. i patrijarh Atenagora susreli u Jeruzalemu. Tom je prigodom Atenagora papi Montiniju darovao ikonu na kojoj su prikazana zagrljena braća Petar i Andrija, ujedinjeni u vjeri i ljubavi prema njihovu zajedničkom Gospodinu.

Ta ikona, koja je po želji pape Pavla VI. danas izložena u prostorijama Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana, za nas je postala proročki znak obnove vidljivoga zajedništva među našim Crkvama, kojemu mi težimo i za koje se molimo i revno radimo, istaknuo je Papa.

Ponovno ujedinjenje moći dvojice braće apostola moći će biti također stalni poziv i ohrabrenje da, na tom putu koji se nastavlja, naša razilaženja ne bi više bila prepreka našem zajedničkom svjedočenju i evangelizacijskom poslanju u služenju ljudskoj obitelji koja je danas u napasti izgradnje potpuno svjetovne budućnosti, budućnosti bez Boga, istaknuo je na kraju pisma papa Franjo.