Papi dodijeljen počasni doktorat iz pravnih znanosti

Vatikan, (IKA) – Papa Ivan Pavao II. primio je 17. svibnja u dvorani Pavla VI. u Vatikanu počasni doktorat iz pravnih znanosti. Doktorat je Papi dodijelilo rimsko sveučilište “La Sapienza” i to, kako se navodi u obrazloženju priznanja, “zbog izvanrednih pothvata tijekom njegova 25-godišnjeg pontifikata na području obrane ljudskih prava u najraznovrsnijim povijesnim prilikama”. Na svečanosti je uz brojne predstavnike vlasti bio nazočan talijanski premijer Silvio Berlusconi i cijeli akademski zbor rimskog sveučilišta La Sapienza, jednog od najvećih u Europi. Svečanost je održana uoči Papina 83. rođendana. Sveti Otac je u svom izlaganju, takozvanom “lectio magistralis”, govorio o ljudskim pravima povezujući ih s dvije važne ideje kršćanskog morala, a to je dostojanstvo ljudske osobe i mir. Bog je stvorio ljude na svoju sliku i priliku, dao im vrlo visoko dostojanstvo te da žive u slozi i u miru. U toj je svijesti Papa uložio sve svoje snage u službi tih vrednota. To je za njega poslanje za koje je trebalo posegnuti za pravnim kategorijama. Načelo koje ga je vodilo u tom zauzimanju za ljudsku osobu, takvu kakvu ju je Bog stvorio, bilo je uvjerenje da je osoba temelj i cilj društvenog života kojemu pravo služi. Papa je napomenuo kako se u svojim mlađim godinama stalno divio pravnoj znanosti. Zatim je od središnje uloge, koju ima ljudska osoba u pravu, Crkva izradila svoj nauk o ljudskim pravima koja ne dolaze od države ili neke ljudske vlasti već proizlaze iz same ljudske osobe. Zato je Crkva vrlo rado prihvatila Povelju Organizacije ujedinjenih naroda o Općim ljudskim pravima. No, Papa je ujedno upozorio kako ta Povelja iz 1948. godine ne navodi antropološke ni etičke temelje ljudskih prava koje proglašava. Crkva je, pak, uvjerena da je priznavanje antropološkoga i etičkog temelja ljudskih prava najvrijednija zaštita protiv svake njihove povrede. Papa je zatim rekao kako je u tijeku svoje službe Petrova nasljednika osjetio dužnost istaknuti neka od tih ljudskih prava, koja su često loše shvaćena u pravnim sustavima i u konkretnom vladanju. Zato se često vraćao na ono prvo i temeljno ljudsko pravo – pravo na život, ističući kako je ljudski zametak jedinka te ima sva nepovrediva prava ljudskog bića. Stoga pravo mora odrediti pravni položaj ljudskog zametka, subjekta prava, koji ne mogu zanemariti ni moral ni pravo. Papa se u svom govoru osvrnuo i na vjersku slobodu i nazvao je temeljnom, jer dostojanstvo ljudske osobe ima svoj prvi izvor u odnosu s Bogom. Osvrnuo se zatim i na pravo čovjeka da ne bude diskriminiran, na njegovu slobodu izražavanja, na pravo i dužnost sudjelovanja u političkom životu, na pravo na dom, odgoj i kulturu. Tražio je obranu prava obitelji od nasrtaja društva i države, jer je ona nužno mjesto očovječenja osobe i društva. Na kraju je pohvalio rad Sveuličilišta La Sapienza koje je osnovao papa Bonifacije VIII. i koje ovih dana obilježava svoju 700. obljetnicu postojanja i rada. U tom je razdoblju ono radilo na poboljšanju kvalitete života te na razvijanju dijaloga znanosti i vjere. Rektor sveučilišta la Sapienza, Giuseppe D’Ascenzo, u uvodnom govoru istaknuo je Papino djelovanje za mir, a dekan sveučilišta prof. Pietro Rescigno Papin prinos obrani ljudskih prava.