Program je moderirala idejna začetnica ovakvog načina obilježavanja profesorica klasične gimnazije Mirjana Žeravica koja je uz predstavljanje predavača istaknula kako je jezik, prema njezinu iskustvu, sjajan put do Boga.

Dr. Babić govorila je o onome što je bilo prije i poslije Zagrebačke Biblije dok je dr. Jelaska s nazočnima podijelila brojne činjenice o tome kako je nastao ovaj prijevod Biblije koju danas zovemo Zagrebačkom Biblijom. Na primjeru jednog biblijskog teksta dr. Vučković okupljenima je pokazao kako je Biblija i danas živa i kako komunicira s onima koji je čitaju.

Prije Zagrebačke Biblije postojali su prijevodi Biblije na hrvatski jezik kao i oni koji su bili napravljeni, ali nikada nisu ušli u uporabu. Prva naša tiskana Biblija veže se uz 1831. godinu. Motiv za nastanak Zagrebačke Biblije bila je obljetnica 13. stoljeća kršćanstva u Hrvata, a niz okolnosti doveo je do toga da se u vrlo kratkom roku taj prijevod morao napraviti i tiskati. Na projektu je radilo mnogo suradnika, a najzaslužnija imena su svakako Jure Kaštelan, Jerko Fućak, fra Bonaventura Duda i Josip Tabak. Zagrebačka Biblija rađena je po uzoru na Jeruzalemsku Bibliju, a Novi zavjet je prijevod Duda-Fučak. Ta Biblija u trenutku kad je tiskana nije imala imprimatur, ali je imala odobrenje biskupa. Objavljena je uz blagdan Uzvišenja svetoga križa 1968. godine.

Zagrebačka Biblija je, kako je istaknula dr. Jelaska, na svim područjima standardizirala ijekavicu i to je njezin veliki doprinos hrvatskom jeziku. U Hrvatskoj je manje poznato da ima dosta prijevoda Biblije na hrvatski jezik, ali nisu svi jednako kvalitetni. Kada čitate Bibliju gledajte čiji su to prijevodi „jer možda tekst nije baš točan ili bar nije lijep“, preporučila je dr. Babić.

Božja riječ je do nas došla zapravo kroz tumačenje, a ne kroz čitanje Biblije, kazao je uvodno dr. Vučković. Novozavjetni tekst o ženi uhvaćenoj u preljubu koju su pismoznanci doveli Isusu da vide kako će on o njoj prosuditi, a da ga zapravo uhvate u zamku, predavač je protumačio kroz fenomen prekida koji se u tekstu i u samom događaju na više mjesta može uočiti. Fascinantno je kako Isus prekida nasilje, odbacivanje, grijeh i vraća u život, zaključio je te dodao kako čitanje Biblije služi tome da „čitajući vidimo svijet drugačije, ponajbolje iz Božje perspektive“.

S obzirom na to da je predavanje uz obilježavanje 50. obljetnice Zagrebačke Biblije ostvareno u suradnji Dubrovačke biskupije i Dubrovačkih knjižnica Dubrovnik na kraju su sudionike pozdravili i zahvalili im dubrovački biskup Mate Uzinić i ravnateljica DKD-a Jelena Bogdanović. Ravnateljica je pritom istaknula kako je ovo predavanje pokazalo što bi zapravo trebao biti Mjesec hrvatske knjige. A Mjesec hrvatske knjige u Dubrovniku je započeo upravo ovim predavanjem i nastavlja se do 15. studenoga.

U glazbenom dijelu programa sudjelovao je kvartet „Sorkočević“.

Neposredno prije predavanja u crkvi Svetog Spasa pročitana su posljednja poglavlja posljednje biblijske knjige, Knjige Otkrivenja. Dvadeseto poglavlje pročitano je na grčkom jeziku na kojem je većinom pisan Novi zavjet, dvadeset i prvo poglavlje na latinskom jeziku čime se željelo počastiti Vulgatu koja je stoljećima služila kao relevantan biblijski prijevod, a dvadeset i drugo poglavlje na hrvatskom jeziku pročitao je biskup Uzinić.

Biblija se u Dubrovniku čitala od četvrtka 11. listopada, a svakih pola sata izmjenjivali su se čitači. Čitali su je učenici dubrovačkih srednjih škola, mladi, studenti, članovi molitvenih zajednica, crkvenih zborova, profesori, vjeroučitelji, dubrovački novinari, zaposlenici raznih institucija, redovnice, redovnici i svećenici. Čitalo se i danju i noću u nazočnosti slušača među kojima su bili i brojni strani i domaći turisti u prolazu. Tijekom dana u crkvu je dopirala vreva sa Straduna ili zvuci lijerice koji su se ispreplitali s biblijskim riječima, a u noćnoj tišini biblijske riječi nastajale u jednog drugom podneblju, ali uvijek vjernički shvaćane kao Bogom nadahnute, izlazile su izvan crkvenog prostora i putovale Gradom.