Predvoditelj je u propovijedi prikazao povijest te pobožnosti i važnost predanja Srcu Marijinu, te kao posebne uzore odane takvom štovanju Majke Božje istaknuo pape 20. i 21. st., među kojima dominantno mjesto ima sveti Ivan Pavao II. Propovjednik je posvijestio da prevoditelj Biblije Sv. Jeronim riječ „cenakul“ rabi za „gornju sobu“ u kojoj su učenici s Marijom, Isusovom majkom u molitvi iščekivali dolazak Duha Svetoga. Danas se pobožnost Cenakula po cijelome svijetu prakticira obično svake prve subote u mjesecu, a sadržaj molitvenog programa najčešće je zaziv Duha Svetoga, molitva krunice (kada je i mogućnost za ispovijed), misa, posveta Bezgrešnom Srcu Marijinu i molitva za papu, a nakon mise je euharistijsko klanjanje.

Pobožnost Bezgrešnom Srcu Marijinu, istaknuo je mons. Miličević, izrazito se počinje prakticirati od 1917. godine, kada se Gospa ukazala u Fatimi u Portugalu. Tada je Marija kazala: „Otac nebeski traži da se uspostavi pobožnost prema Bezgrješnom Srcu“. U duhovnom smislu Marijino Bezgrešno Srce je kao Noina korablja za ovo naše vrijeme i zato je potrebno da se vjernici posvete njezinu Bezgrešnog Srcu odnosno da „uđu u tu korablju spasa“. I kao što su apostoli ponizno s Marijom očekivali dolazak Duha Svetoga, koji je temeljito preobrazio njihove živote, naglasio je na koncu mons. Miličević koji je u Hrvatskoj odgovoran za Svećenički marijanski pokret, „tako i mi danas vidimo jedini izlaz za Crkvu i za cijeli svijet upravo u pomoći Duha Svetoga, a sudionici pobožnosti u Cenakulu na jedinstven način osjećaju Marijinu majčinsku blizinu i mir koji prožima njihova srca“.

Pobožnost Cenakula, u kojoj je sudjelovalo dvadesetak vjernika, održavat će se u gospićkoj katedrali redovito svake prve subote u mjesecu.