Međunarodni znanstveni događaj okupio je teologe, filozofe i znanstvenike iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske koji znanstvenim i sveučilišnim vokabularom promišljaju o temama demokracije, ljudskih prava, čovjekove slobode i odgovornosti, molitve, teološko-pastoralnih izazova i duhovne ekologije, posebice u svjetlu teologije pape Franje. Simpozij, također, pokušava pružiti prigodu za dublje razumijevanje i promišljanje o teološkim, filozofskim i društvenim izazovima suvremenog svijeta, uz poseban naglasak na odgovornost čovjeka za očuvanje stvorenog svijeta.

Nazočnima se na početku obratio i poželio dobrodošlicu prodekan za znanost i međunarodnu suradnju dr. Ilija Marković. „Ovaj simpozij nije samo prigoda za akademsku razmjenu ideja već i za duboko promišljanje o našoj zajedničkoj odgovornosti prema čovjeku kao slici Božjoj, kruni Božjeg stvaranja i remek-djelu Božje ljubavi. Drugi vatikanski sabor nas uči da radost i nada, žalost i tjeskoba ljudi našeg vremena, osobito siromašnih i onih koji trpe jesu radost i nada, žalost i tjeskoba Kristovih učenika“, rekao je prof. Marković te naglasio da izabrane teme „odražavaju važnost trenutka u kojem živimo kao i viziju pape Franje o teologiji koja je živa i angažirana u svijetu osobito prema čovjeku“.

Skupu se potom obratio vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić, veliki kancelar KBF-a u Sarajevu, pohvalivši „vrlo živu temu koja je ne samo suvremena nego i stvar velike odgovornosti nas kršćana i ljudi općenito u svijetu“. „Ako znamo da je Bog stvorio svijet i u svijetu stvorio čovjeka da budu u međusobnim relacijama, onda zahvaljujemo svome Stvoritelju što nas je najprije ‘pustio’ u život i s druge strane što nam je dao prigodu biti odgovornima za cijeli svijet te jedni za druge“, rekao je.

„Naša odgovornost proizlazi iz činjenice da je dragi Bog tvorac cijeloga svijeta i svakoga čovjeka (…) Naš Bog nije samo svemoguć on je i svevladar, Pantokrator, i mnogo bi korisnije bilo da Ga zovemo svevladarom, a ne sveznajućim jer taj izraz ponekad pasivizira nas vjernike umjesto da bi nas aktiviralo. Bog nije samo stvorio svijet nego nastavlja biti odgovoran prema svojim stvorenjima na način da je svevladar“, kazao je mons. Vukšić zahvaljujući sudionicima simpozija koji produbljuju vjerske istine.

Simpozij je potom svojim obraćanjem otvorio dekan sarajevskog KBF-a dr. Mario Bernadić. Istaknuo je kako je za središnju misao simpozija izabrana vrlo aktivna i aktualna tema. „Danas kad se svijet ubrzano mijenja pred našim očima, ne samo politički, jako je važno da se sve više okupiramo ovim temama o kojima će govoriti predavači“, rekao je dekan Bernadić te službeno proglasio međunarodni znanstveni simpozij otvorenim.

Uslijedilo je predavanje profesora s KBF-a u Sarajevu dr. Ljube Zadrića pod naslovom „Teološko-pastoralni izazovi u kontekstu teologije pape Franje“.

Prof. Zadrić govorio je o zadaći teologije u svjetlu Božje objave i odgovorima na izazove koje Crkva susreće u svijetu i u vlastitom poslanju, s jasnim usmjerenjem: „upoznavanje istine i posredovanje spasenja svim ljudima (usp., 1 Tim 2,4)“. Napomenuo je kako iz iste tvrdnje proizlazi poziv teologa čiji su život i djelovanje kontinuirano obilježeni pokušajima približavanja objavljenim istinama i njihovom vjernom tumačenju i prenošenju narodu Božjem. U tom je kontekstu istaknuto kako uloga pape (Franje) „ne bi trebala biti različita te je možemo čitati na sljedeći način: i on ulazi u dinamiku svakodnevnih problema ljudi i Crkve i polazeći od konkretnih situacija razvija svoje djelovanje (pontifikat) podržano tradicijom, daljnjim znanstvenim istraživanjima i navještajem istine“. Izlagač je naglasio kako tradicija, istraživanje i navještaj postaju okviri izlaganja koje želi predstaviti naslov teme.

Najprije je predstavljen Papin osobni stil u kojemu dominira otvorenost, osobito prema ne-crkvenim strukturama. Slijedio je govor o nekim značajnijim izazovima koji su obilježili ili obilježavaju njegov pontifikat, gdje se unutar crkvenim krugovima pojavljuje i „skeptičnost“ naspram učiteljstva i nastupa samoga Pape. I konačno, dr. Zadrić je treći korak predstavio obuhvaćanjem procjene ciljeva koji se naziru iz onoga što se vidi-čuje-čita o trenutačnom pontifikatu.

U zaključku je nastojao donijeti osobni osvrt na stil-izazove-ciljeve teologije u kontekstu pontifikata pape Franje kojem pripisuje metadogmatski (metaeklezijalni) pristup, s jasnim zaključkom kako se u Crkvi može puno, ali ne može sve.

Doc. dr. Damir Šehić s Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru govorio je o teološkom pogledu na ljudsko dostojanstvo u suvremenom svijetu.

Gost iz Zadra najprije je govorio o dostojanstvu ljudske osobe iz perspektive teologije što je locus teološke valorizacije ljudskog života i njegove pozicije u humanističkim znanostima. Istaknuo je kako pluriperspektivnost pogleda na čovjeka zamagljuje temeljne vrijednosne postavke u govoru o dostojanstvu. Istaknuo je kako judeokršćanski koncept i pogled na čovjeka stoji pred izazovima suvremene reinterpretacije pojmova: osoba, spol, rod, itd. Naglašeno je kako potreba teološkog govora i promišljanje teoloških pojmova u kontekstu suvremenog svijeta stoji kao izazov i obveza pred teolozima današnjice. Redefinicija pojmova i vrijednosti ruši ustaljene koncepte i nudi nove oblike poimanja stvarnosti, a teološka znanost ima potrebu postati jasan sugovornik sadašnjeg trenutka i ponovno otkriti vrijednosti koje prepoznaje u definiciji čovjeka kao Homo Imago Dei.

Dr. Šehić je posvijestio kako svetopisamski nauk kao i tradicija Učiteljstva brižno njeguje i promišlja govor o čovjeku kojega promatra u neizbrisivoj vezi sa Stvoriteljem koji je utkao svoj otisak u čovjekovo biće. Obveza sudjelovanja kao i neizostavnost dioništva u suvremenom društvu traži modele za jasan dijalog. Zaključno je istaknuto kako uvjet dijaloga i interpretacije pojedinog nauka traži prethodno razumijevanje i logičku jasnoću koja ne preže pred interpretacijama suvremenog društva koje nije naklonjeno pojedinim religijskim viđenjima stvarnosti i čovjeka.

Dr. Josip Jozić s Franjevačka teologije u Sarajevu promišljao je o temi „Dijalog: Drugi kao zov i izazov. ‘Kultura susreta’ u suvremenom svijetu u perspektivi dijaloške filozofije“.

Dr. Jozić je najprije govorio o dijalogu među ljudima, zajednicama, nacijama, svjetonazorima, politikama, kulturama, religijama, dijalogu među generacijama i različitim područjima djelovanja. Posvijestio je da suvremeni crkveni dokumenti govore o potrebi „kulture dijaloga“ kroz „kulturu susreta“ u doba koje je kroz tehnički napredak „osamostalilo“, ali i „osamilo“ suvremenog čovjeka. Istaknuo je kako su današnji odnosi poprimili oblike komunikacije koji se izjednačavaju s dijalogom kao što su razmjena mišljenja, rasprava, dogovor ili pregovor. Rekao je da dijaloška filozofija međutim promatra dijalog u strukturi „ja-ti odnosa“, u kojem (raz)govor bitno određuje ovaj odnos. Prema njemu razgovor nije samo razmjena informacija s različitim intencijama sugovornika: drugi je u dijalogu izvor konfrontacije s vlastitim „ja“, drugi je uvjet izgradnje „ja-identiteta“ i drugi je zov i izazov etičkog djelovanja relacijskog subjekta.

Gost s Franjevačke teologije je pokušao ovim radom kroz prizmu dijaloške filozofije (dijalogike), a na temelju novijih crkvenih dokumenata predstaviti oblike komunikacije koji se u suvremenom svijetu neprikladno izjednačavaju s dijalogom, karakter realnog dijaloga u međuljudskim odnosima te dijalošku izgradnju slobodnog identiteta u odnosu s drugim.

Nakon ovog bloka predavanja upriličena je rasprava.

Simpozij se nastavlja u četvrtak, 7. studenoga, u jutarnjim satima predavanjem „Kraj demokracije? Istina u doba ‘infokracije’“ dr. Šime Šokčevića s KBF-a u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Slijedi izlaganje „Ljudska prava u svjetlu vjere i spoznaje: izazovi i mogućnosti“ dr. Danijela Rupćić s Fakulteta hrvatskih studija sa Sveučilišta u Zagrebu.

Nakon rasprave i stanke bit će upriličena četiri izlaganja: „Čovjekova sloboda i odgovornost prema sebi, drugima, Bogu i stvorenom svijetu u spisima Edith Stein“ (dr. Mirjana Pinezić, Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Splitu), „Molitva – temelj kršćanskog djelovanja“ (mr. Ivan Ivanda, Teološko-katehetski institut u Mostaru), „Duhovna ekologija u svjetlu teologije pape Franje“ (dr. Drago Župarić, Katolički bogoslovni fakultet, Univerzitet u Sarajevu), a simpozij će zatvoriti predavanje „Informacijsko doba: novi teološki kontekst“ (dr. Vili Radman, Franjevačka teologija, Univerzitet u Sarajevu).

Simpozij će završiti plenarnom diskusijom, a očekuje se kako će izlaganja biti objavljena u akademskim časopisima na uvid široj čitateljskoj publici.