Pokopana nećakinja bl. Alojzija Stepinca s. M. Magdalena Mrzljak
Foto: Sestre milosrdnice // Pokopana nećakinja bl. Alojzija Stepinca s. M. Magdalena Mrzljak
Zagreb (IKA)
Milosrdnica s. M. Magdalena Mrzljak, koja je preminula u srijedu, 11. studenoga 2026., u 101. godini života i 80. godini redovništva u kući matici Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog, pokopana je u ponedjeljak, 16. studenoga na Mirogoju u Zagrebu, prenio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Sprovodne obrede vodio je rektor crkve sv. Vinka u Zagrebu preč. Franjo Jačmenica, a uime Provincije Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije od pokojne sestre oprostila se tajnica s. M. Emanuela Barinja. Misu zadušnicu u njezinoj rodnoj župi u Krašiću u srijedu, 18. studenoga u 18 sati slavit će umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak.
„S. M. Magdalena sve je dužnosti koje su joj bile povjerene nastojala vršiti u duhu sv. Vinka, majčinskom dobrotom, s puno ljubavi i razumijevanja, ponekad uz velike žrtve, ali vjerno i savjesno. Bila je redovnica predana pozivu i molitvi, svima na usluzi, zaboravljajući na samu sebe kako bi pomogla drugima. Posljednje godine njezina dugog života donijele su joj težak križ bolesti i nemoći. Svoje je patnje i trpljenja prikazivala kao žrtvu za svoju dragu Družbu, Provinciju i obitelj, osobito za svojega nećaka, biskupa Josipa Mrzljaka. U trenutcima bolesti i nemoći ostala je postojana u molitvi, strpljiva u trpljenju i uvijek zahvalna na svakoj, pa i najmanjoj pažnji. S osobitim je poštovanjem čuvala uspomenu na svojega ujaka, bll kardinala Stepinca, i usrdno je molila za njegovu kanonizaciju“, istaknule su milosrdnice o sestri u dopisu Družbe.
Sestra M. Magdalena rođena je 8. srpnja 1926. u Krašiću od oca Jurja i majke Josipe Stepinac, rođene sestre bl. kardinala Alojzija Stepinca. U Družbu sestara milosrdnica stupila je 1945. godine. Privremene je zavjete položila 1947., a doživotne 1950. godine. Svoje redovničko služenje započela je u Rijeci, najprije kao bolničarka i medicinska sestra, a potom je radila u bolničkoj administraciji u Zagrebu i Šapcu (Srbija).
Nakon studija filozofije u Zagrebu, u Rimu je završila njemački jezik i književnost. Ondje je 1968. postala članicom Družbine delegature te obnašala službu savjetnice i tajnice u njezinoj Upravi, a potom i odgojiteljice.
Godine 1974. imenovana je poglavaricom Delegature, a već godinu poslije na Glavnoj skupštini Družbe izabrana je za savjetnicu vrhovne poglavarice i tajnicu Družbe. Službu vrhovne tajnice vršila je 24 godine. Nakon isteka te službe nekoliko je godina djelovala u Apostolskoj nuncijaturi u Beogradu, a nakon toga bila je kućna poglavarica u Zemunu. U svibnju 2010. vratila se u Kuću maticu, gdje je prema mogućnostima pomagala u poslovima zajednice, izvijestila je zagrebačka provincija Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog, a prenio Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

