Znanstvenici su, analizirajući pojedinačne manifestacije religioznosti uz pomoć radija, televizije i emisija na internetu, pokušali shvatiti najznačajnije odlike „virtualizacije“ Crkve i sakramenata, te razmijeniti mišljenja i o video zapisima vjerskog karaktera koji su postali „viralni“ na internetu. Statistički podaci o religioznosti Poljaka tijekom prvog vala koronavirusa i posljedičnog zatvaranja (lockdown) nisu pokazali značajnije promjene. 83% stanovništva tvrdi da nije promijenilo svoje navike, dok je 56% ispitanih u prvim mjesecima pandemije molitvi, meditaciji i sudjelovanju u bogoslužjima posvećivalo jednako vremena kao i prije.

Situacija se, međutim, kako je pokazao u svojoj nedavnoj analizi ravnatelj katoličke agencije KAI Marcin Przeciszewski, radikalno promijenila kada su, između listopada i studenoga, objavljeni u javnosti novi slučajevi zlostavljanja djece od strane svećenstva. Ta je informacija, piše ravnatelj KAI-a, “ozbiljno narušila povjerenje u autoritet Crkve”. “Još jedan čimbenik koji je utjecao na poljsko javno mnijenje bili su prosvjedi održani nakon presude Ustavnog suda koji je naložio zabranu eugeničkog pobačaja u desecima gradova i u kojima su počinjeni vandalistički čini oskvrnjivanja crkava i remećenja bogoslužja”. Przeciszewski dodaje da “unatoč činjenici da je većina mladih sudionika bila vođena mnogim različitim motivacijama”, za očekivati je da ti događaji “izvrše određeni utjecaj bar na dio mladih ljudi, sklonih povjerovati u stereotip da je Crkva neprijatelj slobode”.