Budi dio naše mreže
Izbornik

POVIJESNA VAĆNOST SKUPA ISELJENIH HRVATA U Zagrebu po~eo rad Druge konvencije Hrvatskoga svjetskog kongresa

Zagreb (IKA )

Zagreb, 1. 7. 1994. (IKA) - U Saboru Republike Hrvatske po~ela je 1. srpnja s radom 2. konvencija Hrvatskoga svjetskog kongresa. Trodnevna konvencija razmatra izvječđa Izvrčnog odbora HSK, predsjedatelja Radnih odbora HSK na svjetskoj razini, a zatim, p

Zagreb, 1. 7. 1994. (IKA) – U Saboru Republike Hrvatske po~ela je 1. srpnja s radom 2. konvencija Hrvatskoga svjetskog kongresa. Trodnevna konvencija razmatra izvječđa Izvrčnog odbora HSK, predsjedatelja Radnih odbora HSK na svjetskoj razini, a zatim, po radnim odborima, važna pitanja humanitarne i financijske pomođi Hrvatskoj, obnove, ulaganja, gospodarstva i povratka iseljenih Hrvata u domovinu, probleme čkolstva, kulture, čporta i folklora, promi~be, informiranja i lobbya, statutarna pitanja i probleme mladeži. Nakon rada po odborima i plenarnog zasjedanja Konvencija HSK izabrat đe novi Izvrčni odbor i nove predsjedatelje Radnih odbora HSK. Sudionike konvencije primit đe drugog dana i hrvatski državni poglavar, Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tušman, a nakon zavrčetka rada, tređeg dana, za sudionike je uprili~ena izvedba hrvatske nacionalne opere “Ero s onoga svijeta” u Hrvatskom narodnom kazaličtu Zagreb.
Drugu konvenciju Hrvatskog svjetskog sabora na sve~anom po~etku rada mešu mnogim uglednicima pozdravili su u ime Predsjednika Republike Hrvatske dr. Jure Radiđ, Predsjednik Sabora RH dr. Nedjeljko Mihanoviđ, dopredsjednik Vlade Republike Hrvatske g. Vladimir ćeks, Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine i Predsjednik Predsjedni~kog vijeđa Hrvatske Republike Herceg-Bosne Krečimir Zubak, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dr. Ivan Supek, predsjednik Matice Hrvatske Vlado Gotovac, predsjednik Hrvatske matice iseljenika Ante Beljo, predsjednik Hrvatskog kulturnog dručtva “Napredak” dr. Franjo Topiđ, te drugi predstavnici politi~kog, kulturnog i javnog života Hrvata u domovini i iseljeničtvu.
U ime Crkve u Hrvata, Konvenciju su pozdravili pomođni biskup zagreba~ki Juraj Jezerinac, u ime nadbiskupa zagreba~kog kardinala Franje Kuhariđa i u svoje osobno ime, i mons. Vladimir Stankoviđ, ravnatelj inozemne pastve i predsjednik hrvatskog Caritasa.
U svom je pozdravu mons. Jezerinac podsjetio da “iseljeni Hrvati nisu pasivno pratili zbivanja u stvaranju neovisne hrvatske države i domovinskom ratu, nego su srcem i dučom bili uz domovinu”. Biskup Jezerinac podsjetio je na povijesnu važnost sudbinskog trenutka u kome se Konvencija održava i pozvao sudionike skupa da odluke donose vodeđi ra~una o dalekosežnim posljedicama koje one mogu imati, “misleđi uvijek najprije o opđem dobru hrvatskog naroda, ne gledajuđi pritom prvo na želje pojedinih stranaka i pojedinaca”. Poru~ujuđi skupu da je Crkva u Hrvata i u ovom trenutku, kao i uvijek u povijesti uz svoj hrvatski narod, podsjetio je da je Katoli~ka Crkva “od po~etaka bila uz svoj narod dijeleđi njegovu sudbinu.”
Mons. Stankoviđ istaknuo je kako je od po~etka velikosrpske agresije “hrvatsko iseljeničtvo bilo prvo na djelu u pomaganju Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini prije bilo koje svjetske organizacije.” Istaknuo je i suglasnost želja cijelog hrvatskog iseljeničtva i Crkve u Hrvata, pozivajuđi sudionike Konvencije da donesu tijekom rada takve odluke “koje đe biti na ponos hrvatskom iseljeničtvu”.
Nakon govora mons. Stankoviđa, predsjedavajuđi Konvencije posebno je zahvalio Crkvi u Hrvata za sve čto je u~inila naglasivči da je u iseljeničtvu “gdje je bila Crkva, sa~uvano i Hrvatstvo.”