Uzoriti gospodine kardinale, preuzvišeni gospodine predsjedniče Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, nadbiskupe i metropolita vrhbosanski, preuzvišena gospodo biskupi, prečasni gospodine otpravniče poslova Apostolske nuncijature, poštovani gospodine generalni tajniče!

Rado vas i srdačno pozdravljam u ime Hrvatske biskupske konferencije, napose u ime njezinog donedavnog predsjednika mons. Želimira Puljića i novoizabranog predsjednika mons. Dražena Kutleše te u svoje osobno ime, najnovijeg člana HBK. Hvala vam na gostoprimstvu.

Dopustite mi da vas ukratko izvijestim o važnijim događajima u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji u razdoblju od srpnja do listopada 2022. godine.

Protekla četiri mjeseca u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji bila su obilježena važnim kadrovskim promjenama i s nekoliko događaja nacionalnog značaja.

1. Započnimo s najnovijim događajem, 65. redovitim zasjedanjem Sabora HBK koji je održan od 17. do 19. listopada u sjedištu HBK u Zagrebu. Na tome je zasjedanju za novog predsjednika HBK-a izabran splitsko makarski nadbiskup i apostolski upravitelj Porečke i pulske biskupije Dražen Kutleša koji je u toj službi naslijedio zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića nakon njegovog desetogodišnjeg predsjedanja HBK-a. Za novog člana Stalnoga vijeća HBK izabran je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj Jure Bogdan. Za člana Komisije biskupskih konferencija zemalja članica EU (COMECE) iz HBK-a izabran je pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško, a za zamjenika dubrovački biskup Roko Glasnović. Produženi su mandati predsjedniku Komisije HBK-a Iustitia et pax đakovačko osječkom nadbiskupu Đuri Hraniću te predsjedniku Vijeća HBK-a za nauk vjere sisačkom biskupu Vladi Košiću. Također je produžen mandat i predstojniku Nacionalnog katehetskog ureda mons. Ivici Pažinu. U radnom dijelu zasjedanja biskupi su upoznati sa sadržajem Apostolskog pisma pape Franje Desiderio desideravi o liturgijskoj formaciji Božjeg naroda koje će uskoro biti dostupno i u hrvatskome prijevodu. Prihvaćen je i program trogodišnjeg ciklusa obiteljskog pastorala za razdoblje od 2023. do 2025. koji će tematski biti posvećen obiteljima osoba s invaliditetom. Naime, u Hrvatskoj oko 16% osoba s invaliditetom te ako se njima pribroje članovi njihovih obitelji tom problematikom izravno je zahvaćen jako veliki broj stanovništva. 2023. bit će održani nacionalni studijski dani za djelatnike u obiteljskom pastoralu i pastoralu osoba s invaliditetom te će biti priređeni katehetski materijali kako bi se organizirano pastoralno djelovanje za osobe s invaliditetom i njihove obitelji proširilo u što većem broju župa. Vrhunac trogodišnjeg ciklusa bit će Peti susret hrvatskih katoličkih obitelji koji će se 2025. održati u Aljmašu. Osnovan je i Odbor za bračna i obiteljska savjetovališta pri Vijeću HBK-a za život i obitelj. Razmotreno je i pitanje usklađivanja financijskog sustava s obzirom na uvođenje eura od siječnja 2023. te je donesena odluka da se dar za misne intencije neće povećavati te će iznositi 7 €, dok će se nagrade svećenicima povećati. Na kraju prvoga dana zasjedanja u dvorani Vijenac bila je predstavljena monografija „Biskupska konferencija – Kolegijalnost i zajedništvo s općom i partikularnim Crkvama“ koju je priredio dosadašnji predsjednik HBK-a nadbiskup Puljić. Riječ je o monografiji u kojoj je prikazan presjek desetogodišnjeg predsjedanja nadbiskupa Puljića našom biskupskom konferencijom.

Drago mi je da vam ovom prigodom mogu uručiti ovu monografiju.

2. Apostolska nuncijatura u RH priopćila je 11. listopada 202 u podne da je papa Franjo prihvatio odreknuće od službe riječkog nadbiskupa metropolita Ivana Devčića, čime je upravljanje Riječkom nadbiskupijom preuzeo mons. Mate Uzinić.

3. Raznim događanjima proslavljena je 25. obljetnica ustanovljenja Požeške i Varaždinske biskupije te Vojnog ordinarijata. Isto tako kardinal Bozanić proslavio je 25. obljetnicu imenovanja i preuzimanja službe zagrebačkog nadbiskupa.

4. Hrvatska biskupska konferencija bila je domaćin 49. redovitog susreta generalnih tajnika europskih biskupskih konferencija od 30. lipnja do 3. srpnja 2022. Na susretu je sudjelovao i predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, vilniuski nadbiskup, Gintaras Grušas te dotajnica Biskupske sinode u Rimu s. Nathalie Becquart. Glavna tema susreta bila je „Crkva u Europi na sinodskom hodu“, a sudionike su gosti iz Ukrajine upoznali i s aktualnom situacijom u toj zemlji izloženoj razornoj ruskoj agresiji. Gosti iz Europe posjetili su svetište u Mariji Bistrici, Hrvatsko katoličko sveučilište te potresom ranjenu zagrebačku prvostolnicu.

5. Nekoliko tisuća mladih iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i iseljeništva sudjelovalo je na 11. susretu hrvatske katoličke mladeži koji je, nakon četiri godine stanke zbog pandemije i potresa održan u subotu, 17. rujna 2022., u Bjelovaru i diljem Bjelovarsko – križevačke biskupije pod geslom „Gore srca“. Prvi dio programa održan je po župama gdje su pojedine skupine mladih zajedno s domaćinima sudjelovale u kratkom molitvenom programu te su potom svi zajedno okupili se na ručku kojim su domaćini počastili svoje goste. Nakon toga mladi su se zaputili u Bjelovar. U središnjem gradskom parku mladi su sudjelovali na Sajmu zvanja gdje su se mladima predstavili redovnici i redovnice iz 24 zajednice te sjemeništarci i odgojitelji Međubiskupijskog i Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa iz Zagreba. Uslijedio je duhovni pretprogram na gradskom stadionu nakon čega je bilo slavlje svete misa koju je predvodio domaći biskup Vjekoslav Huzjak u zajedništvu s apostolskim nuncijem nadbiskupom Giorgiom Linguom, predsjednikom HBK-a nadbiskupom Puljićem te brojnim biskupima i svećenicima. Mladima je prigodno pismo uputio papa Franjo.

6. Dan hrvatskih mučenika proslavljen je u subotu 10. rujna 2022. na Udbini svečanom euharistijom koju je predvodio varaždinski biskup Bože Radoš u koncelebraciji s drugim biskupima i brojnim svećenstvom.

7. Međunarodni susret katolika iz Slovenije, Hrvatske i Mađarske održan je u subotu 8. listopada 2022. u Beltincima u Sloveniji. Radi se o osmom susretu slovenskih i hrvatskih katolika, kojima su se ove godine pridružili i mađarski vjernici. Susret se održao u Murskosobotskoj biskupiji, blizu tromeđe Slovenije, Hrvatske i Mađarske. Geslo susreta bilo je „Zajedno na putu vjere i mira“.

8. Državni zavod za statistiku objavio je 22. rujna 2022. konačne rezultate Popisa stanovništva koji je proveden prošle godine. Broj popisanih stanovnika iznosi 3.87981. Broj stanovnika se u odnosu na prošli popis smanjio za oko 10%. U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika, a najveći pad prisutan je u slavonskim županijama te na Banovini. Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 797 %. Budući da su pitanja bila nedovoljno jasna katolici su se našli i u rubrici ostali kršćani kao i među ostalim pokretima i svjetonazorima. Kad se pribroje svi postoci dolazi se do rezultat od 83,62% katolika. Ako se taj postotak uzme kao relevantan ispada da je broj katolika u Hrvatskoj u odnosu na popis iz 2011. manji za 2, 66%. Pravoslavaca je malo više od 4%, a muslimana oko 1.3 %. Udvostručio se broj agnostika i skeptika (s oko 32.000 2011. na oko 64.000 2021.) i porastao broj ateista za oko 20.000. Poražavajuća je činjenica da je udio djece do 14 godina svega 14.27 %, a udio onih koji imaju 65 i više godina iznosi 22.45 %. Sve su to vrlo zabrinjavajuće brojke s kojima se moramo ozbiljno suočiti.

Zahvaljujem na pozornosti. Želim vam i molim blagoslovljen rad.

✠ Milan Zgrablić
nadbiskup koadjutor zadarski