Pravo na odgoj zahtijeva i pravo na školu

Predraga braćo i sestre!

1. Odgoj predstavlja područje od životne važnosti u Crkvi i u društvu. U nauku II. vatikanskog koncila nije moglo, stoga, izostati razmišljanje o tom predmetu. Koncilski su se oci njime osobito bavili u izjavi Gravissimum educationis, ponovno potvrđujući pravo svih ljudi na odgovarajući odgoj. Osim toga, nastojali su točno objasniti svojstva pravog odgoja, koji je takav ako pomaže razvitku cjelovite ljudske osobe, “bilo u vidu njezine konačne svrhe, bilo u vidu dobrobiti društva kojega je čovjek elan” (GE,1). U tu svrhu, djeci i mladima – potvrđuje Koncil – mora se pomoai da “skladno razviju svoje fizičke, moralne i intelelektualne sposobnosti” i da postignu zreli “osjećaj odgovornosti” u svojim životnim izborima i na različitim područjima ljudske djelatnosti.
Od osobite je važnosti, zatim, da u odgojnom nacrtu budu prisutne moralne kao i vjerske vrijednosti. Ove, naravno, zauzimaju istaknutu važnost na crkvenom području gdje se odgajaju Kristovi učenici, ali ne smiju izostati, kao prijedlog poštovanja i pozornosti prema radosnoj slobodi u bilo kojem odgojnom pravcu, budući da te vrijednosti odgovaraju na duboka pitanja i na nezaobilazni doseg ljudskoga bića (GE, 7).

2. Izjava “Gravissimum educationis” utvrđuje točnu hijerarhiju među odgojiteljima, priznavajući prvotnu zadaću obitelji, osobito roditeljima. To ne oslobađa Crkvu, društvenu zajednicu i državu od točno određenih odgovornosti na odgojnom području, nego su nadasve roditelji oni koji su, zbog toga što su prenijeli djeci život, nužno “prvi i glavni odgojitelji” (GE,3).
Veliku važnost Koncil pridaje školi (usp. GE,5), koja je postala nezaobilazna u odgovarajućem odgoju mladeži, naročito pred izazovom modernog društva u trajnom i brzom razvoju. Pravo na odgoj zahtijeva i pravo na školu; na državi je, stoga, da zajamči potpuno ostvarenje, bilo osnivanjem vlastitih škola, bilo podupirući one kojima upravljaju nedržavne ustanove a koje pružaju zadovoljavajuća jamstva na području odgojnih nacrta i po ozbiljnosti rada (usp. GE,6). S te je strane “Gravissimum educationis” nastojala pozvati katoličke škole na sve bolje služenje, djelotvorno spajajući vjeru i kulturu te pridonoseći zajedničkom dobru cijeloga društva.

3. Predraga braćo i sestre, svrnimo pogled na Svetu Djevicu koja je, kao Majka Sina Božjega, zajedno sa zaručnikom Josipom čudesno ispunila svoju jedinstvenu “odgojnu” zadaću. Neka ozračje nazaretskog doma, bogatog svakom krepošću, bude uzor svim odgojnim ustrojstvima i sredinama.