Uz nadbiskupa, prijenosu su nazočili glavni inicijator cijeloga projekta prof. dr. don Josip Dukić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, gradonačelnika Kaštela Denis Ivanović, župnika u Kaštel Starom don Franko Prnjak, župnik u Radunu don Mate Škaričića, nadbiskupov tajnik don Nikola Šakić i nekoliko Kaštelana.

„Don Filip Lukas odlikovao se čovjekoljubljem, domoljubljem, etičnošću i demokratičnošću. Volio bih da ove kvalitete odišu u ljudima današnjega doba“, kazao je nadbiskup Barišić. „Jučer na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa stigli su iz Rima njegovi zemni ostaci, a danas na blagdan Blažene Djevice Marije Žalosne polažemo ih u njegova Kaštela uvažavajući njegovu želju izraženu u testamentu. On se na svoj način već vratio u domovinu kad je Osnovna škola u Kaštel Starom dobila ime po njemu. Hrvatsku je ljubio i u zgodno i u nezgodno vrijeme. Vjerujemo da će ga Gospodin nagraditi za sve ono dobro koje je činio kao čovjek i kao domoljub“, dodao je.

Don Filip Lukas, profesor, zemljopisac i povjesničar rođen je 29. travnja 1871. u Kaštel Starom, a preminuo je 26. veljače 1958. u Rimu. Bio je svećenik Splitsko-makarske biskupije i Zadarske nadbiskupije. Završio je gimnaziju u Splitu i bogosloviju u Zadru, a studij zemljopisa i povijesti u Grazu i Beču.

Kao profesor radio je u gimnaziji u Sušaku, potom na Visokoj tehničkoj školi u Zagrebu i kao profesor i dekan na Visokoj komercijalnoj školu u Zagrebu (danas Ekonomski fakultet). Bio je ravnatelj Trgovačke akademije u Rijeci te predsjednik Matice hrvatske od 1928. do 1945. god.

Izrečena mu je smrtna presuda Okružnog narodnog suda za grad Zagreb 21. studenoga 1945., a poništenje presude Županijskog suda u Zagrebu uslijedilo je 18. srpnja 2017. Emigrirao je u Austriju, a od 1949. do smrti živio je u Zavodu sv. Jeronima te je pokopan u Zavodskoj grobnici. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova.

Obilježavanje 150. obljetnice njegova rođenja zamišljeno je kroz nekoliko projekata, među ostalim postavljanjem biste i predstavljanjem Zbornika njemu u čast. U tim projektima su kao organizatori uključeni: Splitsko-makarska nadbiskupija, Grad Kaštela, Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Matica hrvatska i OŠ prof. Filipa Lukasa u Kaštel Starom.

U svojoj oporuci don Filip je, između ostaloga, napisao: „Ako bih umro izvan domovine Hrvatske u koju ubrajam i Dalmaciju gdje je prva sredovječna Hrvatska osnovana, moja je želja da se moji tjelesni prah prenese pa da ondje počiva, gdje sam ga i primio.“ Don Filip Lukas pripada među četiri najveća intelektualca svoga vremena.