Predavanje dr. sc. Đakovića na 10. pastoralno-katehetskom kolokviju za svećenike

„Dojam je da se sve više ljudi slaže oko toga da svijet postaje sve kaotičniji. Neki će biti stroži u prosudbi pa će reći da smo odavno u kaosu i da ne možemo više zaustaviti srljanje u propast. Iako bi nam munjeviti razvoj tehnologije trebao život činiti lakšim, a k tome uživamo i veće slobode i veće blagostanje nego ikad, čini se da su ključne riječi koje opisuju naš svijet – strah, zbunjenost, zaborav i neizvjesnost“, poručio je dr. sc. Dan Đaković.

„Često ne znamo ni što da mislimo, a kamoli što da činimo. Jesmo li gluhi na silna upozorenja? Jesmo li zaboravili nešto ključno? Što je ono jedino važno? Kome uopće vjerovati?“, pitao je okupljene dr. sc. Đaković.

„Crkva je u svijetu, ali nije od svijeta. I u njoj, nažalost, nalazimo ozbiljan i vrlo uznemirujući nered. Naši skandali i podjele vide se više nego ikad. Jesu li oni posljedica prevelikog prijateljstva sa svijetom? Ili su posljedica nedovoljno jakog neprijateljstva s tim istim svijetom? Ali što je uopće svijet? Je li on samo neprijatelj Bogu? Nije li Bog tako ljubio svijet da je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni? Ta Bog nije poslao Sina na svijet da sudi svijetu, nego da se svijet spasi po njemu (Iv 3,16-21)“, kazao je dr. sc. Đaković.

„Ako Crkva želi pridonijeti preobrazbi svijeta, ona sama mora biti trajno preobražena. Mora biti ‘ecclesia semper reformanda’. A da bi re-forma, dakle promjena oblika, urodila dobrim plodovima, mora joj prethoditi i pratiti je revitalizacija ‘krvotoka’ tijela Crkve, a to je duhovnost. Nije moguće fokusirati se samo na pojedine organe, a zanemariti brigu o onome što ih spaja i ulijeva im Duh i Život“, napomenuo je dr. sc. Đaković.

Dr. sc. Dan Đaković rođen je 1980. u Zagrebu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. Područje njegovog istraživačkog interesa uključuje etiku, antropologiju, filozofiju religije i političku filozofiju. U okviru doktorskog studija boravio je i na University of Notre Dame u Indiani, SAD, gdje je istraživao arhiv „Jacques Maritain Centra“. Na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti doktorirao je 2021. tezom o Jacquesu Maritainu s fokusom na njegovu političku filozofiju i filozofiju religije, odnosno problem sekularnosti. Na istome fakultetu predaje kolegije iz područja političke filozofije te filozofske teologije.