Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” prof. dr. Alemka Markotić govorila je o novim koronavirusima kao uzročnicima novonastalih zaraznih bolesti 21. stoljeća: “Koronavirus spada u tzv. novonastale emergentne viruse, odnosno bolesti koje izazivaju takvi mikroorganizmi, a oni nastaju iznenada, potpuno nepoznati ili na područjima na kojima ih prije nije bilo. Treba reći i da se 70% tih bolesti prenose sa životinja ili vektorima prenosivim bolestima. Zašto je takav izazov za čovječanstvo? Zato što su nevidljivi neprijatelj, a s njima se teže boriti nego s vidljivim.”

Upozorila je da su upravo te bolesti najživopisniji dokaz da se zarazne bolesti neprestano razvijaju u trajnoj međusobnoj interakciji patogena, njihovih domaćina i drugih okolišnih čimbenika.

Od čimbenika koji pridonose nastanku zaraznih bolesti, prof. dr. Markotić istaknula je ljudsku ranjivost i osjetljivost, klimatske i vremenske promjene, promjene ekosustava, siromaštvo i socijalnu nejednakost, migracije, ratove i glad, crno tržište, nedostatak političke volje te bioterorizam.

Dio prezentacije / foto: Hrvoje Josip Bišćan

Ponudila je i povijesni pregled koliko su epidemije kroz povijest odnijele ljudskih života, zadržavajući se detaljnije na posljednje tri velike epidemije, SARS-a 2002./2003., MERS-a 2012. do danas te najaktualnije epidemije koja vlada u Kini, a prije par dana je dobila službeni naziv COVID-19. Primjerice, smrtnost od SARS-a bila je oko 14%, od COVID-a 19 oko 3%, ali zato je MERS odnio živote više od 34% oboljelih.

Doc.dr. Rok Čivljak / foto: Hrvoje Josip Bišćan

Pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije doc. dr. Rok Čivljak pojasnio je da su koronavirusi uobičajeni patogeni kod ljudi i više od šezdeset godina su poznati kao najčešći uzročnici akutnih respiratornih infekcija, pa tako i sindroma obične prehlade.

Neki koronavirusi žive samo među životinjama, ali opasnost za ljude predstavljaju ti patogeni kada prijeđu na ljude.

“Dodatan strah i dodatni oprez za zdravstvene djelatnike i znanstvenike je upravo taj prijelaz i mogućnost prilagodbe nekog koronavirusa sa životinja na ljude. On tada za nas postaje novi patogen, na kojega nismo imuni. To dovodi do veće smrtnosti i razvoja epidemija, što smo vidjeli u slučaju SARS-a, MERS-a i aktualnog koronavirusa”, upozorio je dr. Čivljak.

Rasprava i posjetitelji / foto: Hrvoje Josip Bišćan

Zaključio je da je najčešća manifestacija koronavirusa blaža upala pluća, ali da je samo kod četvrtine oboljelih indicirano liječenje te da je smrtnost oko 2%. Od mjera opreza preporučio je redovito i dobro pranje ruku, kihanje i kašljanje u maramicu te izbjegavanje zatvorenih prostora u kojima nije nužno boraviti.