Predbožićna konferencija za medije nadbiskupa Đure Hranića

Čudesna privlačnost Božića

„Draga braćo i sestre! Slavimo rođenje Isusa Krista, utjelovljenoga Spasitelja svijeta. Puer nobis natus est – Dijete nam je rođeno (usp. Iz 9,5). Bog, koji je zauvijek mogao ostati veliki Nepoznati, čovjeku nikada dovoljno shvatljiv, poželio nam se učiniti bliskim i razumljivim. Postao je jedan od nas. Prihvatio je rizik svoga vlastitog egzodusa, izlaska iz božanskoga prostora u ljudski, dodirujući našu povijest i ljudsku krhkost, ali i veličinu. ‘Na Božić se na zemlji počela pisati povijest Boga, da bi se na nebu otpočela pisati povijest svakoga čovjeka’ (Bonaventura Duda). On, kojega često tražimo, a ponekad nam i bolno nedostaje, silazi među nas da bi nam bio bliz i da bismo ga mogli pronaći. To je čudo Božića. Još i više: to je stvarnost Božića! Bog, koji se prepušta da bude opisan ljudskim riječima i pristaje da bude prepoznat u skromnim ljudskim iskustvima, osiromašuje sebe. To čini radi nas ljudi i radi našega spasenja.“

Krist i danas dolazi među nas

„Božić je blagdan Boga živoga među nama. Naravno, njegov dolazak među nas zahtijeva naš odgovor. Ako ne želimo da taj silazak među nas ostane samo prazna i prolazna svetkovina na našim trgovima, onda smo pozvani životom „komentirati“ Kristovo utjelovljenje i rađanje među nama. On je tu po sakramentima i po zajedništvu u zajednici vjernika; on je tu u liku najranjivijih i siromašnih među kojima se rodio; on je pred nama kao onaj koji je morao „riskirati“ vlastiti izlazak iz svoje domovine – kao izbjeglica. Kristov ponovni dolazak u božićnom slavlju poziv je svima nama pokloniti mu se u licu potrebitoga. „Moramo konačno početi učiti ljude gledati manje po tome što čine ili propuštaju učiniti, a više po tome koliko pate“ (Dietrich Bohnhoeffer). Jesam li bio ondje gdje se u patnjama drugoga iznova rađao Krist?“

U iščekivanju Kristova posljednjeg dolaska

„Noć i tama ljudskih tragedija, nažalost, ponovno je natkrila svijet. Mlado sunce, koje su navješćivali proroci izraelskih krajeva, blijedi i u krajevima iz kojih je nekoć obasjavalo sve narode. Narod koji je u tmini hodio (Iz 9,1), zajedno s nebrojenim nevinim žrtvama svih sudionika u aktualnim ratnim razaranjima u Svetoj zemlji, u Ukrajini i u drugim brojnim sukobima, vapi za trenutkom da ih ponovno svjetlost jarka obasja (usp. Iz 9,1). Ondje, gdje je čovječanstvo naučilo što znači ubijati brata, u liku Kajina i Abela (usp. Post 4,3-8), smrt opet razara život; tama ne dopušta svjetlu da se rasplamsa. I naš „unutarnji san ravnodušnosti“ (papa Franjo) pridonosi tomu da to Svjetlo svijet ne upozna (Iv 1,10).“

Naš je život Betlehem

Draga braćo i sestre, Betlehem je posvuda. Betlehem nije samo mjesto Kristova povijesnog rođenja. Betlehem je i svako mjesto u koje Krist želi doći. Naš je život Betlehem! Kako u Betlehemu (danas, nažalost, gradu nemira i stradanja), tako i u našim životima te u gradovima i selima u kojima živimo, pronalazimo trenutke tame, teškoća, nerazumijevanja, napetosti, sukoba, pa čak i smrti. Ipak, svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog čovjeka dođe na svijet (Iv 1,9). Ono je možda još poput zore, čije zrake izlazećeg sunca tek dotiču naše srce (papa Ivan XXIII.), ali svjetlost se ne može pobijediti jer svjetlost u tami svijetli i tama ga ne obuze (Iv 1,5). To svjetlo treba nas! Jer samo će svjetlonoše, zapaljeni Kristovim svjetlom, spasiti svijet (John Henry Newman).

Čestitka

Na kraju svoje pastirske poruke nadbiskup je uputio čestitku: „Draga braćo svećenici i članovi ustanova posvećenoga života, dragi vjernici i svi ljudi dobre volje na području Đakovačko-osječke nadbiskupije, sa željom da ovoga Božića pred jaslice položimo grešne oblike svoga ponašanja i postanemo svjetlonoše zapaljeni Kristovim svjetlom, svima vama u zajedništvu s mons. Ivanom Ćurićem, našim pomoćnim biskupom i s mons. Marinom Srakićem, našim nadbiskupom u miru, želim blagoslovljen Božić te radošću i mirom srca ispunjenu novu 2024. godinu.“

Pitanja medijskih djelatnika

Na kraju susreta ostavljena je mogućnost za novinarske upite. Novinari su pitali nadbiskupa da komentira aktualnu političku situaciju smjene ministra u vladi, što je obilježilo godinu na izmaku u Nadbiskupiji, zašto se Crkva nije oglasila tijekom teške situacije koju je seljacima prouzročila svinjska kuga te je li istina da je Crkva zabranila održavanja adventa na trgu ispred đakovačke katedrale?

Nadbiskup je odgovorio: „Svakako da nas svaki puta iznenadi kad vidimo da ima korupcije, ali s druge strane me to kao čovjek i vjernika ništa ne iznenađuje jer smo slabi i grešni ljudi. Zato i u božićnoj poruci stoji poziv na obraćenje. I što budemo više vjerni Isusu Kristu, što budemo više vjerni Božjim zapovijedima to će nam društvo biti solidarnije i kvalitetnije, humanije, ljudskije, bolje. To će biti više pravde, poštenja i svi ćemo zajedno bolje živjeti.“

Godinu na izmaku u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji obilježio je rad s članovima novih župnih pastoralnih i ekonomskih vijeća te izbor novog Prezbiterskog vijeća, tijela koje je veoma važno za život nadbiskupije jer biskup nije autokrat koji sam o svemu odlučuje. Novi je saziv i Zbora konzultora, novo je i Ekonomsko vijeće nadbiskupije. Bila je to važna godina budući da je i u sveopćoj Crkvi godina sinodalnosti što znači godina suodgovornosti, odnosno rad s tijelima suodgovornosti u mjesnoj Crkvi.

Na društvenom planu godinu je obilježila svinjska kuga. Nadbiskup smatra da znanost i znanstvenike treba poštovati no smatra da nije dovoljno stručan da bi mogao procjenjivati njihove postupke. Ljudi su bili nezadovoljni no Vlada je na neki način ipak pratila seljake što smatra dobrim znakom. Postoje objektivne poteškoće i selo i seljaci trpe i pate. Nadbiskup je rekao da Boga moli da se nađe što bolje i povoljnije rješenje.

Crkva nije zabranila advent na Strossmayerov trgu nego je to bila odluka grada Đakova, a što se tiče klizališta nije oduševljen da ono bude pred katedralom, a kanonici koji žive u kurijama tražili su da se ono izmjesti radi prevelike buke koju agregati proizvode 24 sata na dan.

Predbožićnu konferenciju za medije je otvorio i zaključio mr. Dario Hrga, kancelar Nadbiskupskoga ordinarijata i voditelj Tiskovnog ureda.